Melbourne, glavni grad savezne države Viktorije i iza Sydneya drugo najveće gospodarsko središte Australije, na ušću rijeke Yarre u zaljev Port Phillip. Planski izgrađeno središte grada ( 1837.) na desnoj obali rijeke s pravokutnom mrežom ulica,anglikanskom katedralom sv.Pavla u neogotičkom stilu (1877.-91.), parlamentom (1856.-92.), hotelom Windsor u kolonijalnom stilu (1883.). Park Fitzroy Gardens, botanički vrt. Nacionalni muzej Viktorije, Umjetnički centar (otvoren 1984.)s Galerijom države Viktorije. (2012. grad je imao 4,246,345 stanovnika). Bio je glavni grad Australije od 1901. do 1927. Grad je nastao 1835. godine zbog nedostatka prostora u pokrajini Tasmaniji.

Povijest

Zemljoradnici, stočari i kopači zlata bili su među naraštajima koji su osnivali Melbourne, drugi po veličini grad u Australiji i vječni rival Sydneya.Sudeći prema njihovoj povijesti, ta dva obalna grada mogli bismo nazvati sestrinskima, pri čemu je Melbourne mlađi, iako izgleda stariji.Desetljećima ti su se gradovi borili za čast da postanu glavni grad Australije, sve dok 1913. nijedan od njih, već Canberra, nije bio proglašen sjedištem vlade.
Petnaest godina nakon dolaska prvih doseljenika u Sydney, 1802., engleski zemljoposjednici naselili su se 700 km južnije Phillips Bay, na mjestu današnjeg Melbournea. No obrađivanje zemlje nije išlo onako dobro kao što su očekivali, a ni tamnopute domorodce kovrčave kose nisu uspijevali privoljeti na rad u poljima, tako da su mnogi zemljoradnici otišli potražiti sreću u unutrašnjosti kontinenta. Tek su 1835. stočari odabrali plodnu dolinu oko Melbournea kao svoj dom i ubrzo je za njima došlo mnoštvo novih doseljenika. Oko 1850. započela je prava utrka jakih i ustrajnih kad je u ovome području otkriveno zlato.To je bio početak nezaustavljivih uspona grada Melbournea.
Nekadašnji grad kopača zlata danas ima oko tri i pol milijuna stanovnika, a njegove starije četvrti podsjećaju na viktorijanski i edvardijanski stil gradnje u Londonu u 19. i na početku 20. stoljeća, iako se sve više i više ističu novi visoki neboderi.
U nastojanju da se stvori tradicija u mjestu koje nije imalo tradicije, godine 1840. Melbourne je uvezao rezidenciju guvernera države Victorija izravno iz Engleske i ovdje ponovo sagradio njegovu kuću iz dijelova, kamen po kamen. Kuća poznata pod nazivom „La Trobes Cottage“ danas je otvorena za posjetitelje. Godine 1934. iz britanske grofovije Yorkshire preko mora je do Melbournea prevezena roditeljska kuća slavnog pomorca Jamesa Cooka, koja danas ukrašava parkiralište kao „Kuća kapetana Cooka“.

Zemljopis

Melbourne je smješten na jugu Australije, na morskom zaljevu Port Phillip. Port Phillip je gotovo potpuno zatvoren zaljev, te je vrlo pogodna luka. Kroz grad teče nekoliko rijeka. Najvažnija je Yarra u koju se ulijevaju manji tokovi Moonee Ponds Creek, Merri Creek, Darebin Creek i Plenty River. Rijeka Yarra na ušću čini manji estuarij u kojem je smještena gradska luka. U zaleđu grada postoje planine koji su južni početak Velikog razvodnog gorja koje se proteže preko cijele istočne Australije. Najvažnije planine u blizini grada su Dandenong Ranges i Yarra Ranges.
Klima je umjerena oceanska. Relativno je hladnija od ostatka Australije.
Melbourne je velika gradska aglomeracija, te je u svoj sastav uključio više obližnjih naselja. Postoje i satelitski gradovi od kojih je najvažniji Geelong.

Kultura i zabava

Na trgu City Square osvježavajuće fontane prskaju vodu, akrobati i mimičari izvode svoje točke, a šaroliko mnoštvo različitih nacionalnosti uživa u gostionicama i na terasama restorana. Besplatna zabava osobito privlači mlade, jednako kao i koncerti rock glazbe, plesne i kazališne predstave koje se odvijaju na otvorenom bez naplaćivanja ulaznica.
Šarmu ovoga grada pridonose i tramvaji koji su gotovo u potpunosti izumrli u zapadnoj Europi, a ovdje postoje i lijepa moderna kola, ali i ona stara rasklimana s tvrdim drvenim sjedalima i stalnim propuhom najčešće obojeni u zeleno. Prilikom svog posjeta Melbourneu, pop – zvijezda Elton John toliko se zaljubio u stotinu godina star tramvaj da ga je odmah kupio, prevezao u San Francisco i postavio u dvorištu svoje kuće.
Radovi australskih slikara, uključujući i aboridžinske i pripadnike skupine Heidelberška škola, izloženi su u galeriji Vicorian Arts Center. Među muzejskim blagom nalaze se i stari zrakoplovi, preparirani čudesni trkači konj Phar Lap i jedrenjak Polly Woodside sagrađen u Belfastu u Irskoj 1885.
Kraljevska izložbena galerija i Carltonovi vrtovi uvršteni su 2004. godine u UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.
U ožujku svake godine u Melbourneu se održava popularni festival Moomba tijekom kojeg se organiziraju ulični mimohodi, natjecanja i kazališne predstave. Riječ „Moomba“ dolazi iz aboridžinskog jezika a znači: „Dođite i zabavite se!“. No, domorodci su doslovce nestali s ulica ovog grada. Bolest i alkohol koje su donijeli bijelci desetkovali su populaciju Aboridžina. Oni su u Australiju došli još prije 40 000 godina na splavima ili preko danas potopljene prevlake, i bili su pravi vladari ovoga kontinenta.
Jedno je vrijeme u Melbourneu živio, stvarao i izlagao svoja djela hrvatski slikar i grafičar Ivan Pessi.

read more

Glavni grad zapadne Australije na rijeci Swanu,20 km uzvodno od učća u Indijski Ocean. Kolonijalne građevine u središtu grada, među ostalim stari sud ( 1836.), Dječačka škola (1854.),anglikanska škola The Cloisters (1858.). Muzej Zapadne australije, umjetnička galerija zapadne australije, Mineraloški muzej Zapadne australije.
Prema procjenama za 2012. grad ima 1,9 miliona stanovnika, što ga čini četvrtim gradom po veličini u Australiji.
Grad je osnovao 11.6.1829.g. James Stirling kao političko središte slobodne naseljeničke kolonije, Swan River Colony. Od tog vremena do danas je grad ostao sjedište vlade Zapadne Australije.

Povijest

Prvi naseljenici na prostoru današnjeg Pertha su bili australski Aboridžini (narod Noongar) koji su došli oko 40.000 g.p.K. Bavili su se lovom i skupljanjem plodova. Prvi Europljanin koji je došao na obalu Pertha je bio nizozemski pomorac Willem de Vlamingh 1697. godine. Britanski kapetan James Stirling je 1827. istražio prostor ušća rijeke Swan.
Perth je bio prva europska naseobina na zapadnoj obali Australije. Osnovali su ga 1829. engleski kolonisti koji su osnovali koloniju Swan River Colony. Grad je nazvan prema gradu Perthu u Škotskoj koji je bio rodni grad britanskog državnog tajnika za kolonije Georgea Murraya. Odmah nakon osnutka je došlo do sukoba između Aboridžina i britanskih naseljenika. Kraljica Viktorija je 1856. Perthu dala status grada.
Nakon referenduma održanog 1900. je kolonija Zapadna Australija 1901. postala dio novostvorene Australske Federacije. Zapadna Australija se priključila ostatku Australije tek nakon što je obećana izgradnja željezničke pruge do Pertha. Perth se razvijao kao jedini veći grad na rijetko naseljenom zapadu Australije. Grad se jače razvija nakon otkrića rudnih bogatstava u Zapadnoj Australiji jer postaje glavni industrijski centar za njihovu preradu i izvoz.

Zemljopis

Perth je smješten na jugozapadnu Australije na ušću rijeke Swan. Rijeka Swan ima na ušću nepravilan oblik estuarija koji je sužen na samom ušću, a prije ušća je proširen, tako da tvori riječno jezero oko kojeg je formiran sam grad Perth. U rijeku Swan se na prostoru grada ulijeva rijeka Canning River. Grad je smješten u pješčanoj obalnoj ravnici Swan Coastal Plain, ali na istočnoj strani u blizini grada počinje gorsko-planinski reljef. Nedaleko je umjetno jezero C.Y. O'Connor Lake na rijeci Helena. Južno od grada postoji više jezera (najveće je jezero Bibra). Na moru ispred grada je otok Rottnest Island.
Perth je jedan od najizoliranijih velikih gradova na svijetu. U njegovoj daljnjoj okolici nema većeg grada. Najbliži je Adelaide udaljen preko 2000 km. Perth je bliži Jakarti i Singapuru nego Sydneyu i Melbourneu. To je posljedica izrazito rijetke naseljenosti Australije općenito, a posebno Zapadne Australije. U Perthu živi 3/4 stanovništva Zapadne Australije (Perth ima 1.602.559 stanovnika, a Zapadna Australija 2.163.200 stanovnika). To je izrazito rijedak i neuobičajen primjer urbane primarnosti u svijetu, posebno ako se uzme u obzir velika površina Zapadne Australije (veća je od Zapadne Europe) koja je izrazito rijetko naseljena (ostatak Zapadne Australije osim Pertha ima 560 000 stanovnika i spada među najrjeđe naseljene dijelove svijeta sa samo 0,2 stanovnika po kvadradnom kilometru).
Prostor Pertha ima umjerenu klimu, dok u Zapadnoj Australiji prevladava pustinjska (to je glavni razlog velike naseljenosti grada). Klima je najsličnija sredozemnoj (više kiše zimi, ljeti se javlja suša). Godišnje razlike temperature nisu velike. Ljeti često noću puše osvježavajući vjetar s mora.

Znamenitosti

U središtu grada je sklop zgrada nazvan Perthski centar kulture s mnogo muzeja, galerija i knjižnica. Zanimljiv je Pomorski muzej u Fremantleu izgrađen u modernom stilu. Moderna građevina Burswood Entertainment Complex je centar zabave s restoranima, barovima i kockarnicama. Najstarija zgrada u gradu je Okrugla kuća (Round House) sagrađena 1830. godine. Grad ima mnogo parkova od kojih je najznačajniji Kings Park. Poznata je gradska plaža. Značajna je anglikanska katedrala sv. Jurja. Glavna ulica se zov St. George's Terrace i vodi kroz poslovni centar s mnogim neboderima.

read more

Nacionalni park Purnululu je nacionalni park koji se nalazi na visoravni Kimberly (Australija) (Zapadna Australija), a najbliži gradovi su mu Kununurra na sjeveru i Halls Creek na jugu.
Na njegovoj površini od 23.972 km² i prosječnoj nadmorskoj visini do 578 metara, smještene su planine Bungle Bungle koje se sastoje od kvarcnih sedimentnih stijena iz Devona (prije oko 375 do 350 milijuna godina) koje su domoroci Kija zvali Purnululu ("pješčenjak" ili "plast sijena"), po čemu je park i dobio ime. Ove stijene su u razdoblju od 20 milijuna godina erodirale u niz kupastih stijena u obliku košnica čije su litice išarane tamnim horizontalnim linijama cijanobakterijskim naslagama (jednostanični organizam koji obavlja fotosintezu). Bakterije su naime ostale fosilizirane u crvenkastim slojevima gline, s velikom koncentracijom oksidiranog željeza, koja se prebrzo sušila dok bi se bakterije skupljale na vlažnoj površini. Ovaj jedinstveni kupasti krš svoj izgled duguje zajedničkim djelovanjem više geoloških, bioloških i klimatskih pojava.
Zbog toga je Nacionalni park Purnululu osnovan 1987. godine, a 2003. godine je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji.

read more

Nacionalni park Uluṟu-Kata Tjuṯa je nacionalni park u Sjevernom teritoriju Australije, 1431 km južno od Darwina, koji je 1987. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji.

                                                  Karta Nacionalnog parka Uluru Kata Tjuta

Park je osnovan 1987. godine na površini od 1326 km², a čine ga najveći megalit na svijetu, Uluru) (ranije poznat kao Ayers Rock) i veća skupina manjih (36), Kata Tjuta (ranije Planina Olga), po kojima je park i dobio ime. Ove stijene tvore sustava vjerovanja jednih od najstarijih ljudskih društava. Tako velika skupina plemena koja žive u okolici vjeruju u Tjukurpa, vjersko tumačenje ovog krajolika, njegove flore i faune i prirodnih fenomena kao djelo božanskih predaka i njihovih putovanja, te predstavlja njihovu neotuđivu baštinu.
U oskudnoj vegetaciji parka obitava 22 vrste autohtonih sisavaca, kao što su: dingo, crveni klokan, skočimiš, nekoliko vrsta šišmiša i dr., ali i nekoliko uvedenih vrsta kao što su: deva, lisica, domaći miš i poljski zec. Zabilježeno je također više od 150 vrsta ptica, te svih 5 vrsta australskih reptila.
Upravljanje parkom je povjereno narodu Anangu (skupni naziv više grupa Aboridžina koji nastanjuju šire područje tog dijela Australije), pa je tako zabranjen pristup i fotografiranje njihovih svetih mjesta na i oko Urulua. Time se kretanje turista ograničava na područje jednog puta oko Urulua, neke odabrane spilje i uspon na vrh. Na velikom dijelu ceste parkiranje je zabranjeno, tako da se promatranje ograničava samo na mjesta koja su označena za parkiranje. Pravila ponašanja za turiste su vrlo restriktivna, a nepridržavanje se kažnjava visokim novčanim kaznama. Tako se zabranjuje znanstveno istraživanje, uzimanje materijala s tla, okupljanje u grupe veće od 15 osoba, ulazak na zabranjena ili ograničena područja i čitav niz drugih aktivnosti. Najvažnije turističko naselje je Yulara.

                                                                                 Kata Tjuta
 

                                                                                   Uluru read more

Riversleigh je područje od 100 km² na sjeverozapadu australske pokrajine Queensland koje je najpoznatije po mnogim fosilima drevnih sisavaca, ptica i reptila iz oligocena i miocena. Ovi fosili su iznimno rijetki primjerci fosila u mekanom slatkovodnom vapnencu koji nije prešan, te su zadržali svoje točne dimenzije. Ovaj lokalitet je nezaobilazan u istraživanju razvoja australskih životinja tijekom kenozoika (posljednjih 65 milijuna godina). Zbog toga je ovo područje upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji, ali i na popis australske prirodne baštine, kao dio Nacionalnog parka Boodjamulla, 1994. godine.

                                                          Zgrada u Riversleighu (2011.)

                                                           Životinjski otisci zaštićeni u zgradi read more

Naracoorte je naselje na sjeverozapadu australske pokrajine Južna Australija (Federalna pokrajina Barker), oko 336 km jugositočno od Adelaidea i 100 km sjeverno od Planine Gambier, na Autoputu Riddoch (A66). God. 2006., imalo je 4.888 stanovnika.

Naracoorte je najpoznatije po Špiljama Naracoortea koje su nacionalni park od 3,05 km² u kojem se nalazi 26 špilja u kojima je pronađena velika kolekcija fosila drevnih sisavaca, ptica i reptila iz oligocena i miocena. Naime, ove životinje su često upadale u ove otvore i kako nisu mogle izaći ugibale su tvoreći neobične skupine kostiju. Njihovi fosili su sačuvani tako što se erozijom tlo presulo preko njihovih kostiju, na nekim mjestima i do 20 metara visine. Ovaj lokalitet je nezaobilazan u istraživanju razvoja australskih životinja tijekom kenozoika (posljednjih 65 milijuna godina). Zbog toga je ovo područje, zajedno s vapnenačkim fosilima u Riversleighu, upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji 1994. godine.
Danas su pretvorene u najmoderniji paleontološki muzej s mnogo atraktivnih izložaka i multimedijalnih postava, te s auto kampom i spavaonicama za grupne obilaske.

read more

U zaštićenom području uz obalu nalazi se velik dio tropskih kišnih šuma koje postoje još samo u Australiji. Tipični predstavnici faune su klokani penjaši, tajpani ( zmije ) i još neke vrste tobolčara.

Vlažni tropi Queenslanda je tropska kišna šuma koja prekriva oko 8.940 km² duž sjeveroistočnog dijela Velikog razvodnog gorja, koji pripada australijskoj pokrajini Queensland, od grada Townsvillea do Cooktowna, paralelno s Velikim koraljnim grebenom. U ovom području nalazi se šest nacionalnih parkova (ali i više od 700 zaštićenih lokaliteta od kojih su neki u privatnom vlasništvu) koji su 1988. godine upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji kao jedinstven lokalitet koji pruža uvid u ekološki i evolucijski razvoj australske flore i faune u posljednjih 415 milijuna godina. Na ovom području je došlo do miješanja flore i faune dva kontinenta, Australije i Azije, prije 15 milijuna godina kada su se ova dva kontinenta sudarila. Odavde potječu sve vrste australskih tobolčara i ptica pjevica, o čemu svjedoči sličnost aktualnih životinja iz ovih šuma s fosilnim ostacima pronađenima u Riversleighu (još jedna svjetska baština australije).

U ovom području, u njegovih 13 vrsta kišnih šuma i 29 vrsta šuma mangrova, što je više nego bilo gdje drugo u Australiji, obitava 390 rijetkih biljaka od kojih su 74 vrste ugrožene, a 85 ih je endema koji rastu samo u ovom području. Tu također obitava veliki broj tobolčara, glodavaca i šišmiša, od kojih je devet endemskih vrsta kao što su: četiri vrste prstenorepih oposuma, dvije vrste klokana penjača, i najmanji tobolčar, Muskatni štakor-klokan, ali i maleni tobolčar-mesožder Antechinus godmani. read more

Smještaj : sjeverna Australija, Northern Territory
Površina : 17 553 km²

Nacionalni park Kakadu obuhvata veliki dio Arnhemove Zemlje kojoj pripadaju pješčani masivi, brežuljci, vlažna područja i obalne lagune. Uz valabije ( vrsta klokana ), aligatore i dinge tu žive i mnogobrojne vodene ptice. Crteži na stijenama i arheološki nalazi pokazuju da su prastanovnici ( aborigini ) tu živjeli još prije 30 000 godina.

 

Nacionalni park osnovan 1979. danas zauzima područje veličine od oko 20 000 kvadratnih kilometara.
U tom području, od spektakularnih strmih obala i erozijom odlomljenih stijena do unutrašnjosti poluotoka Arnhemlanda, nižu se močvare mangrove, područja dina, savane, šume eukaliptusa i povremena močvarna jezera nazvana billabongs. Raznolikost prirodnih životnih prostora odražava se u bogatstvu vrsta tropskih krajolika. U nacionalnom parku živi trećina svih australskih vrsta ptica, četvrtina ribljih vrsta na kontinentu te oko 4000 vrsta kukaca. Ekološku su ravnotežu desetljećima ugrožavala stada bivola. U međuvremenu su bivoli potomci životinja koje su u 19 st. doveli doseljenici iz Indonezije, gotovo istrijebljeni.

Kroz park, gotovo u cijelosti, prolazi velika tropska rijeka South Aligator River,koja je dom velike populacije krokodila. Dvije različite vrste krokodila obitavaju ovdje, Johnstonovi krokodili, koji žive u slatkoj vodi i uglavnom se hrane ribom i estuarijski krokodili koji su potpuno različiti. Ova su stvorenja najveći gmazovi na svijetu, a sposobna su živjeti i u slatkoj i u slanoj vodi. Znaju doseći duljinu od 6 m, i mogu biti izuzetno opasni.
Divljina Kakadu je zemlja Gaguđua, aboridžinskog naroda po kome je nacionalni park i dobio ime (nazvan je po pogrešnom izgovoru naziva za aboridžinski jezik Gagadžu ). Njihovi su preci došli iz jugoistočne Azije prije najmanje 40 000 godina, vjerovatno kopnenim putem jer je tokom ledenog doba nivo morao bio niži.
Slikarije na stijenama, nastale tokom posljednjih 18 00 godina na mnogim mjestima parka, podsjećaju na kulturu australskih prastanovnika.

 
Prije oko tisuću godina u Kakaduu su se oblikovale močvare natopljene slatkom vodom. Uz ribe slikari tog doba slikali su dugovrate kornjače, dugonoge guske i žene koje prelaze preko močvare na splavovima koje odguruju motkama. read more

Iz kultnog serijala putopisa “Idemo na put” bivšeg HRT-ovog novinara Gorana Milića donosimo svih 6 nezaboravnih epizoda iz daleke Australije:

EPIZODA 1: U prvoj od šest emisija iz Australije Goran Milić opisuje ozračje nakon katastrofalnih požara i poplava, proglašenih najvećom katastrofom u povijesti te zemlje.
Kako sjeverni vjetar iz pustinje širi požar? Što gradonačelnik Melbournea hvali, a što kritizira u svom gradu? Zašto je Australija, prema mišljenju svjetskog putnika HTV-a Gorana Milića, najsretnija zemlja svijeta?


EPIZODA 2: U drugoj emisiji o Australiji Goran Milić nas vodi u Melbourne gdje ga je primio gradonačelnik koji je tom prigodom istaknuo hrvatsku zastavu i svezao hrvatsku kravatu. O Hrvatima prve i druge generacije: otac je bio radnik na traci u Fordu, a sin je sada predsjednik uprave Forda za cijelu Australiju i Novi Zeland. Kako živi boljestojeća australska obitelj anglosaksonskih korijena? A kako se živjelo u gradu kopača zlata sredinom 19. stoljeca?




EPIZODA 3: U trećoj emisiji o Australiji Goran Milić upoznaje bogatije Australce koji govore o odnosima u tradicionalnoj anglosaksonskoj obitelji. Susreti s klokanima, koalama, pregled otrovnih zmija i kukaca te lov na bizone koji su postali pošast na sjeveru zemlje. Vrhunski gastronom pripremio je nasoj TV ekipi odrezak od krokodila. Kako je Milić prosao na alkotestu kad ga je zaustavila prometna policija? Konobari u Australiji pohađaju tečajeve za “odgovorno posluživanje alkoholnih pića”. Kako je Hrvat,  sin radnika Forda, postao direktor Forda za cijelu Australiju?


EPIZODA 4: U četvrtoj epizodi iz Australije Goran Milić nam prikazuje malu obiteljsku farmu od 12 ha koju vodi zanimljivi bračni par. Suprug je pravnik u općini, supruga je urednica lokalnog lista, a stignu bez zapošljavanja radnika obrađivati zemlju, čuvati 150 ovaca i 50 krava i ljetovati šest tjedana godišnje!
U posjetu Muzeju suvremene umjetnosti u Brisbaneu i galeriji slikara Charlesa Billicha u Sydneyu.
Hrvatski građevinari u Australiji grade poslovne prostore od 400.000 cetvornih metara, ali se više boje ekologa i guštera nego globalne krize. Fascinantno jednostavna životna filozofija 11-godišnje Australke – zašto se neće drogirati ni pušiti, zašto je prepisivanje zadaće za australsku djecu neprihvatljivo.


EPIZODA 5: Kroz Brisbane nas je provela bivša gradonačelnica, institucija ovoga grada, Sallyann Atkinson. Ovamo su dolazili kažnjenici iz Engleske i nije im bilo lako. Na zastavi grada je omča za vjesanje, što je bila kazna za neposluh. Kad ste umirovljenik, igrate golf besplatno, kad niste, plaćate sedam kuna za 18 rupa.
A kako se igra kriket? Ni australski nogomet nije isti kao američki.
Ribarnica u Sydneyu. Ribe kao u priči, ali zbog strogih zakona s broda se kupuje samo s licencom, dok sve ostalo mora na burzu.


EPIZODA 6: Gledamo posljednju epizodu o Australiji. Jesu li Aboridžini izmislili kravatu prije Hrvata? Premda ima samo četvrtinu aboridžinske krvi, jedan se mladić drži svih običaja prvih ljudi koji su nastanjivali Australiju. Ekipa HTV-a provela je i tri dana na kiši, u području velikih poplava. Kamo su nestala etnička imena nogometnih klubova, zasto više nema mnogobrojnih NK Croatia? Posjetili smo i vinariju Gibson koja miješa vino s medom. Kako se priprema biftek od 100 dolara, a kako glasoviti gastronom Denis Valčić peče meso klokana koje je pet puta jeftinije? Zašto je australsko pravosuđe toliko učinkovito, i na kraju, koje probleme i slabosti sustava Australci vide u svojoj zemlji?



read more

Procjenjuje se da je blizu milion stanovnika Australije - rođeno ili porijeklom iz zemalja bivše Jugoslavije.

Prvi imigranti sa Balkana došli su na taj kontinent početkom prošlog vijeka u vrijeme zlatne groznice. Useljavanje je intenzivirano 60-ih i 90-ih godina, a traje i danas.
Reporter Al-Jazeere Dragan Stanimirović razgovarao je s nekima od njih u Sydneyu.

read more

Većina od oko 180.000 doseljenika za 12 mjeseci su kvalificirani radnici, od kojih je najviše računovođa, kuhara i softverskih inženjera.

Najveći broj stalnih imigranata u Australiji potiče iz Indije, dok ostale azijske nacije zauzimaju prvih deset mjesta po brojnosti doseljenika, navodi se u izvještaju Imigracionog programa koji su australske vlasti provele 2011. i 2012. godine.
Prema izvještaju, indijski doseljenici čine 15,7 posto, ili oko 29.000 ukupnog broja imigranata u Australiji.
Kina je na drugom mjestu s oko 25.500 stalnih doseljenika, a na trećem mjestu je Velika Britanija sa 25.275 doseljenika.
Većina doseljenika su kvalificirani radnici, od kojih je najviše računovođa, kuhara i softverskih inženjera.
Prema prošlogodišnjem izvještaju australske vlade, Kina je bila na prvom mjestu po broju imigranata, a godinu prije Velika Britanija je zauzimala prvo mjesto.

Važan faktor

Od ukupno oko 185.000 stalnih imigranata u Australiji u periodu između juna 2011. i juna 2012. godine, više od 125.000 ih je doselilo u okviru programa za kvalificirane radnike.
Osim indijskih i kineskih imigranata, iz Azije dolaze i imigranti sa Filipina, iz Šri Lanke, Malezije, Južne Koreje i Vijetnama.
"Dok je prioritet vlade da zaposli Australce, program doseljenja kvalificiranih radnika je važan faktor jačanja naše ekonomije i prevazilaženja iskušenja zbog 'starosti nacije'", izjavio je ministar za imigraciju Chris Bowen.
Australska vlada ima u planu do sljedeće godine povećati broj stalnih imigranata do 190.000.
Velika je potražnja za kvalificiranim radnicima u određenim privrednim segmentima, naročito u rudarstvu.

Izvor: Agencije
read more

Australska ekonomija previše ovisi o rudarstvu i neophodno je da i drugi sektori pomognu u održavanju rasta.

Kengur i ptica emu žive samo u Australiji. To je jedan od razloga što se nalaze na oficijelnom grbu ove zemlje.
Drugi, vjerovatno bitniji razlog je činjenica da se ni kengur ni ptica emu ne mogu kretati unazad i zato simboliziraju stalnu namjeru ove mlade nacije da napreduje.
Al Jazeerin novinar Dragan Stanimirović je zadnjih nekoliko nedjelja putovao Australijom i ekskluzivno za Al Jazeera Business donio ovu reportažu.

Neželjeni efekti

Veliki razvoj rudarske industrije posljednjih deset godina širom ove velike zemlje značajno je pomogao ostatku ekonomije i trendu godišnjeg privrednog rasta u Australiji.
Međutim, izvjesno je da je takozvani bum resursa izazvao i neželjene ekonomske efekte.
Lyn Chester, istraživač i predavač na univerzitetu u Sydneyu, objašnjava da je trgovina rudama osnažila australijski dolar, ali i istovremeno oslabila druge sektore.
Tokom prošle godine ekonomija je imala rast od 3,2 posto. Ekonomisti se, međutim, slažu kako previše ovisi o rudarstvu i kako je neophodno da i drugi sektori poput građevinskog pomognu u održavanju trenutnog rasta.

Turizam 

Iako turizam trpi zbog jakog dolara, ova zemlja održava imidž sunčanog i obećanog  kontinenta otvorenog za sve.
U vrijeme dok je u većem dijelu svijeta zima Australijsko ljeto za Božićne i novogodišnje praznike privlači milione stranih turista.
"Došli smo u Sidney da vidimo proslavu Nove godine, spektakularni vatromet a onda ćemo dalje produžiti do njenog brata na Novi Zeland", kaže Alan Marcum, turist iz Kalifornije.
Australija je jedna od tek nekoliko država svijeta koje su uspjele izbjeći recesiju posljednjih godina.
Velike zasluge pripadaju vladi premijera Kevina Rudda koji je, 2008. godine u vrijeme kada je zemlji prijetila američka sudbina i finansijski krah, odlučio da sa tri stimulativna paketa finansijski podrži australijske porodice i radove na infrastrukturi.
To je vratilo povjerenje investitora i dalo ubrzanje ekonomiji.
I u ovu godinu Australija je ušla spektakularno. S razlogom, većina ljudi u ovoj zemlji danas živi dobro i vjeruje u svjetlu budućnost.

Izvor: Al Jazeera

read more

Sport koji je danas jedan od brendova Australije začet je zahvaljujući Dukeu Kahanamokuu sa Hawaiija.

Surfanje je jedan od najpopularnijih australskih sportova na vodi. I dok je trenutno u najvećem dijelu svijeta zima, na dalekom jugu traje ljeto.

Reporter Al Jazeere Dragan Stanimirović boravio je u Sydneyu, gdje je posjetio plažu Maroubra. Na toj plaži, uzburkan okean i visoki valovi čine idealan dan za surfere.

Kada je prije 15 godina preselio u ovaj grad iz unutrašnjosti Australije, Dave Barbato je ubrzo kupio svoju prvu surfersku dasku i danas ima jednaku strast za  surfanje.

Adrenalin i osjećaj slobode

"Jednom kada uskočite u vodu i počnete da surfate, nosi vas adrenalin. A onda, nakon nekog vremena, dominira osjećaj slobode u vodi. U trenutku zaboravite na sve probleme oko sebe", kaže Barbato.

I na obližnjoj plaži Bondi, jednoj od najpopularnijih u Sydneyju, ima mnoštvo surfera. Guilherme Pagatini je iz južnog Brazila. U Australiji studira engleski jezik, ali slobodno vrijeme koristi za sport koji je naučio u domovini.

"I u Brazilu je surfanje veoma popularno, ali ovdje ga ljudi više prakticiraju. Čini mi se da svi imaju daske. Sreo sam i dosta djevojaka koje se bave ovim sportom, što nije slučaj u Brazilu", kaže Pagatini.

Slično razmišlja i Tan Tin. U Južnoj Koreji je radio u restoranu, a u Australiji ima tri prioriteta. On je kazao: "Možda ću ovdje ostati dvije godine. Ovdje samo surfam, spavam i jedem."

Iako tako možda djeluje, učenje surfanja nije nimalo jednostavan proces.

Nakon nekoliko lekcija u malim valovima vjerovatno ćete naučiti kako stajati na dasci. Ali da biste bili bolji, trebat će vam godina dana otprilike, a 10 godina da biste postali baš dobar surfer. Ovo je težak sport, ali može se naučiti nakon nekog vremena, posebno body boarding, to može naučiti bilo ko.

Sport koji je danas jedan od brendova Australije začet je zahvaljujući Dukeu Kahanamokuu sa Hawaiija. Popularizirao je ovaj sport po svijetu, a 1914. je donio prvu dasku u Sydney.

Otada se sport na valovima intenzivno razvijao. Šezdesetih godina prošlog vijeka prihvatila ga je hipi generacija kao bijeg od svakodnevnice i rata u Vijetnamu.

Sigurnost u dubinama

Australski surfer Terry Fitzgerald je rekao: "Krajem 60-ih bio je to način da izbjegnete rat u Vijetnamu i fizički i mentalno. Ta formula krajem 60-ih uzrokovala je surfersku revoluciju 70-ih."

Surfanje je jedan od najpopularnijih australskih sportova na vodi.

Većina djece koja žive uz okean od malena uči da se održi na valovima, ali i da pomogne drugim kupačima u nevolji.

Neizostavno je pitanje sigurnosti u dubinama okeana, ali većina surfera nije pretjerano zabrinuta.

"Ako je u vodi dosta ljudi kao sada, nemam straha od morskih pasa. Ali ako si ponekad sam, počneš da misliš i gledaš okolo. Vidiš tamne sjene u dubini, malo se prepadneš. Ja nikada nisam vidio ajkulu, ali da živim u Zapadnoj ili Južnoj Australiji, gdje je ove godine bilo šest napada morskih pasa, bio bih zabrinut", rekao je Barbato.

Izvor: Al Jazeera

read more

Cijena prosječne australske kuće iznosi pola miliona dolara, dvostruko je veća nego u Sjedinjenim Državama i Evropi. 

 

U Australiji su neki od najskupljih gradova na svijetu. Prema novom istraživanju, Sydney je na trećem mjestu, iza Tokija i Osake u Japanu. Prije svega deset godina Sydney je jedva imao mjesto u top 50. Od tada se mnogo toga promijenilo.Ako imate neograničene izvore novca, veoma lako ćete ugodno živjeti u Australiji. Ali stil života na visokoj nozi sve više postaje jedina opcija.

Kako trošiti novac 

Daphne Sauvage iz Sydney Sotherby nekretnina kaže: "Željeli bimo postići cijenu od osam miliona dolara za ovaj posjed. Prije deset godina prodat je za dvostruko manje novca."Steve Batton iz SB Maritimo jahte kaže: "Ljudi i dalje imaju mnogo novca. Trik je navesti ih da ga potroše, zadobiti njihovo povjerenje."Trgovci nekretninama i luksuznim jahtama zadovoljno trljaju ruke, jer bogataši i dalje kucaju na njihova vrata.Cijena prosječne australske kuće iznosi pola miliona dolara. Dvostruko je veća nego u Sjedinjenim Državama i u Evropi.U supermarketu tri proizvoda koštaju 11 dolara. Samo čokoladica košta dva i po dolara. Cijena namještaja u australskoj Ikeinoj prodavnici trostruko je veća nego u američkoj. Nije ni čudo što je Sydney, zvanično, treći najskuplji grad na svijetu. Zašto je to tako? Uglavnom zato što većina Australaca može priuštiti takav životni stil.Pomoću skupocjenih roba koje izvozi, australska ekonomija je još snažna. U prilog joj ide i veoma jaka valuta.Prije 20 godina 20 američkih dolara imalo je vrijednost 31 australskog dolara. Sada su gotovo izjednačeni.Tako su cijene, ako računamo u američkim dolarima, porasle za više od 50 posto. A u posljednje vrijeme rastu cijene i u australskim dolarima.

Invalidnina od 350 dolara

David Geoffrey prima sedmičnu invalidninu od 350 dolara. Njom jedva pokrije stanarinu. U životni stil mnogih poput njega jedino se uklapa ručak od dva dolara u sidnejskom ekspres restoranu."Sa ovim prihodima vjerovatno bih mnogo komotnije živio prije pet godina. Sada je to samo fikcija."Australija je sjajno mjesto za bogataše. No, nemaju li oni i previše sličnih destinacija na planeti?

Izvor: Al Jazeera

read more

Canberra, glavni grad Australskog saveza, osnovan 1913. i izgrađen po nacrtu Waltera Burleya Griffina pokraj umjetnog jezera na rijeci Molonglo. Zgrada parlamenta na uzvisini Capital Hill ( 1980.-88. ), stari parlament ( sada Nacionalna galerija portreta ), Australian War Memorial ( muzej ), Australska nacionalna galerija, botanički vrt.

 Canberra je glavni grad Australije i s 333.940 stanovnika (2006.) najveći grad australske unutrašnjosti. Nalazi se na Teritoriju australskoga glavnog grada (Australian Capital Territory), području pod upravom savezne vlade, izdvojenom iz australske savezne države Novi Južni Wales godine 1911. Grad je udaljen 280 km od Sydneya i 650 km od Melbournea.
Mjesto za izgradnju grada odabrano je 1908. godine sporazumom između Sydneya i Melbournea. Na međunarodnom natječaju za dizajn grada, koji je raspisala australska vlada, pobijedili su arhitekti iz Chicaga, Walter Burley Griffin i Marion Mahony Griffin. Izgradnja je započela 12. ožujka 1913. godine, te se taj datum uzima kao datum osnutka grada. Pobjednički dizajn je bio obilježen velikom količinom zelenila i stapanjem urbanog s prirodnim okolišom, što je jedan od najranijih primjera takve vrste gradnje u svijetu. Canberra se u punoj mjeri razvila tek nakon Drugog svjetskog rata.
Zbog toga što je sjedište australske vlade, u Canberri se nalaze parlament, vrhovni sud, državna riznica te mnoga ministarstva i vladine agencije. Najveći dio populacije radi u vladinim uredima. Brojni su muzeji i galerije, kao što su Australska državna galerija ("National Gallery of Australia") i Australski državni muzej ("National Museum of Australia").

                                                                          grb grada : Canberra

read more

Brisbane, glavni grad savezne države Queenslanda na istoimenoj rijeci, 20 km uzvodno od njezina ušća u Tihi ocean. Gradska vijećnica ( 1930. ), parlament ( 1864.), Muzej Queenslanda, Queenslandska galerija umjetnosti, Gondwana Rainforest Sanctuary ( umjetna tropska kišna šuma ), Kuća leptira, botanički vrt.
Brisbane sa 1.857.594 stanovnika (2007.) treći je grad po veličini u Australiji. Nalazi se u jugoistočnom dijelu Queenslanda, između ravni rijeke Brisbane i Tihog oceana. Lokalni Aboridžini su ovo područje nazivali Mian-jin - "mjesto u obliku špice". Grad je dobio ime po Thomasu Brisbaneu, između 1821. i 1825. guverneru Novog Južnog Walesa.
Današnji Brisbane je značajan informatički, financijski, transportni, naftni i metalurški centar Australije.
U gradu je razvijena moderna industrija visoke tehnologije (posebno informatička industrija). Postoji rafinerija nafte, metaloprerađivačka industrija i proizvodnja papira. Razvijen je financijski sektor. Gradska luka je treća po značenju u Australiji. U luci je razvijena trgovina. Grad je i značajan obrazovni i istaživački centar (posebno za biomedicinu i molekularnu biologiju). U novije vrijeme je značajan turizam.
Brisbane ima mnogo parkova i rekreacijskih zona. Značajno je zaštićeno područje za koale Lone Pine Koala Sanctuary. Značajan je botanički vrt. Poznata je zvjezdarnica Sir Thomas Brisbane Planetarium. U okolici grada postoje poznate stijene za penjanje (posebno Story Bridge). Poznati su klifovi Kangaroo Point. U gradu je sjedište parlamenta i vlade Queenslanda. Značajan je gradska vijećnica sa 70 m visokim tornjem sa satom. U središtu grada je Središnji poslovni distrikt s mnogim neboderima i modernim poslovnim zgradama.
Grad ima mnogo muzeja i galerija (poznata je Galerija moderne umjetnosti Queenslanda-GOMA).Brisbane  je poznat po mnogim festivalima i kulturnim događajima (Međunarodni filmski festival, Riječni festival).

read more

Alice Springs, grad u pustinjskoj unutrašnjosti S. Teritorija, osnovan 1871. kao telegrafska postaja; zadnja stanica na Srednjoaustralskoj željezničkoj pruzi. Povijensi park kraj izvora vode Alice sa starom telegrafskom postajom. Spencerov i Gillenov muzej, muzej na otvorenom Pitchi Ritchi. Zapadno od grada na sjevernoj strani Macdonnellova gorja više nacionalnih parkova sa slikovitim, duboko usječenim sutjeskama, npr. Simpson Gap, Ellery Creek, Serpentine Gorge, Ormiston Gorge.
Grad je osnovan 1872. g. i broji 26,486 stanovika (2006.). Na širem području grada, nekih 50,000 godina, obitavaju pripadnici plemena Arrernte ili Aranda. Europski doseljenici dolaze tek 1872.g. kada se aktivira postaja za telegrafsku liniju (engl. Australian Overland Telegraph Line), dok se veći broj doseljenika bilježi tek 1887. g. zbog zlatne groznice.

read more

Adelaide, glavni grad savezne države J. Australije, osnovan 1836., s brojnim viktorijanskim i modernim građevinama, starim ( 1855., muzej ) i novim parlamentom ( 1883.-1939. ) i Adelaidskim festivalskim centrom. Muzej J.Australije, Muzej migracije i useljeništva, Južnoaustralska galerija umjetnosti, botanički vrt ( 1855.), zološki vrt.
Adelaide je peti grad po velični u Australiji i ima 1.158.259 stanovnika (2007.g.). Grad je smješten na obali Južnog oceana. Grad je osnovan 1836. g., a ime je dobio prema Kraljici Adelaide koja je bila supruga engleskog kralja Williama IV.
U Australiji Adelaide je poznat kao centar umjetničkih, kulinarskih i vinarskih vještina - The Festival State. Zbog velikog broja crkvenih građevina Adelaide zovu i 'grad crkvi' ili The City of Churches. Od industrije važna je proizvodnja automobila, vinarsko prehrambena industrija, vojna industrija kao što je gradnja podmornica za mornaricu, raznovrsna elektronska industrija te naravno turizam.
Adelaide je izrazito dobro planiran grad i po nekim mjerilima možda i najbolje planirani grad na svijetu. Osnovni plan grada je napravio tada vrlo mlad engleski pukovnik Light kojeg je bolest tuberkuloza tu slučajno dovela zbog suhog zraka. Light je projektirao grad po vojničkim idealima tog vremena pa su današnje prostrane zelene zone i koridori ustvari planirani kao vojni opkopi i kanali za obranu od ruske opasnosti. Igrom slučaja je Adelaide postao glavnim gradom Južne Australije umjesto Port Lincolna koji je za ono vrijeme a vjerojatno i danas imao više prednosti.
Klima je izrazito suha s dugim vrelim ljetima i vrlo blagom zimom gotovo bez temperatura ispod nule. Nedostatak vode je zadnjih godina dosegao dramatične razmjere i ima sve veći negativni utjecaj na inače vrlo lijepo uređene i održavane zelene površine.

read more

U more se površinski odvodnjava 35% površine, trećina u slane zavale bez otjecanja, a na trećini teritorija nema ni povremenih vodenih tokova. Na Sjeveru rijeke imaju vrlo nejednakomjerne protoke, u kišnom su razdoblju velika područja oko njih poplavljena. S Velikoga razvodnoga gorja teku kratke i strme rijeke prema moru (slapovi i brzaci), a na unutrašnjoj strani gorja u Velikoj arteškoj zavali rijeke se slijevaju prema slanom jezeru Eyre; najveće su Diamantina ( 800 km) i Cooper Creek (1420 km). U zavali Murraya Na jugu teče najveća australska rijeka Murray (2589 km) s pritocima Darlingom (2739 km) i Murrumbidgeeom ( 2539 km).

Za opskrbu vodom u unutrašnjosti sudbonosno značenje ima arteška voda. Skuplja se više od 20 udubljenja, najviše je ima u Velikoj arteškoj zavali, gdje je dokučiva na površini većoj od 1,75 mil. km² . Arteška voda u tlu nalazi se pod hidrostatskim tlakom i izbija na površinu u arteškim bunarima, a da se ne mora crpsti. Rezerve se obnavljaju padalinskom vodom u vlažnijim visočjima, pogotovo u Velikom razvodnom gorju, gdje na površinu izbijaju zdjelasto savijeni pješčani slojevi. Voda izbija iz dubine 10-2300 m i samo u Velikoj arteškoj zavali ima oko 3000 bunara s više od 1,5 mil. m³ vode dnevno. Arteška voda više je ili manje slana i nije pogodna ni za opskrbu stanovništva ni za umjetno natapanje, ali zato omogućuje ispašu ovaca u inače suhoj unutračnjosti. U unutrašnjosti Australije brojna su slana jezera, u većem dijelu godine posve isušena. Najveća su Eyre (9300 km²), koje je za visoka vodostaja duboko do 20 m, Torrensovo (5900 km²) i Gairdnerovo (4760 km²). read more

Cestovni promet
Australija ima 895.030 km cesta (39% asfaltiranih), od toga 1100 km autocesta. Cestovna mreža vrlo očito upućuje na australsku kolonijalnu prošlost, pa se ceste iz gradova na obali radijalno šire prema kasnije naseljenom zaleđu; transkontinentalne pak prometnice izgrađene su za vrijeme i nakon 2. svjetskog rata. Cestovna je mreža gusta samo u Viktoriji,Novom Južnom Walesu i u jugoistočnom dijelu Queenslanda, a drugdje je vrlo rijetka.

Željeznički promet
Australija ima 35.780 km državnih željezničkih pruga s različitim razmacima među tračnicama (1067 mm, 1435 mm i 1600mm ) i brojne kraće privatne pruge za prijevoz ruda. Željeznicama upravlja šest poduzeća u vlasništvu saveznih država, a o onima koje prolaze kroz više saveznih država vode brigu Australske nacionalne željeznice. Najpoznatija željeznička pruga jest Indian Pacific Express između Sydneya i Pertha (4350 km, otvorena 1970.). Na njoj je na ravnjaku Nullarboru najduža posve ravna dionica na svijetu (530 km).

Brodski promet
Australska trgovačka mornarica ima 48 brodova ukupne nosivosti 2,03 mil. t. Najvažnije su luke Sydney,Newcastle, Melbourne, Geelong, Fremantle, Port Hedland, Gladsone i Brisbane.

Zračni promet
Postoji 400 zračnih luka s redovitim putničkim prometom. Najveći su međunarodni aerodromi Sydney, Melbourne, Brisbane, Perth, Adelaide, Cairns i Hobart. Najveći su zračni prijevoznici Qantas Airways ( od 1995. u privatnom vlasništvu), Virgin Blue, Regional Express, Skywest, Air North i dr.

read more