Melbourne, glavni grad savezne države Viktorije i iza Sydneya drugo najveće gospodarsko središte Australije, na ušću rijeke Yarre u zaljev Port Phillip. Planski izgrađeno središte grada ( 1837.) na desnoj obali rijeke s pravokutnom mrežom ulica,anglikanskom katedralom sv.Pavla u neogotičkom stilu (1877.-91.), parlamentom (1856.-92.), hotelom Windsor u kolonijalnom stilu (1883.). Park Fitzroy Gardens, botanički vrt. Nacionalni muzej Viktorije, Umjetnički centar (otvoren 1984.)s Galerijom države Viktorije. (2012. grad je imao 4,246,345 stanovnika). Bio je glavni grad Australije od 1901. do 1927. Grad je nastao 1835. godine zbog nedostatka prostora u pokrajini Tasmaniji.

Povijest

Zemljoradnici, stočari i kopači zlata bili su među naraštajima koji su osnivali Melbourne, drugi po veličini grad u Australiji i vječni rival Sydneya.Sudeći prema njihovoj povijesti, ta dva obalna grada mogli bismo nazvati sestrinskima, pri čemu je Melbourne mlađi, iako izgleda stariji.Desetljećima ti su se gradovi borili za čast da postanu glavni grad Australije, sve dok 1913. nijedan od njih, već Canberra, nije bio proglašen sjedištem vlade.
Petnaest godina nakon dolaska prvih doseljenika u Sydney, 1802., engleski zemljoposjednici naselili su se 700 km južnije Phillips Bay, na mjestu današnjeg Melbournea. No obrađivanje zemlje nije išlo onako dobro kao što su očekivali, a ni tamnopute domorodce kovrčave kose nisu uspijevali privoljeti na rad u poljima, tako da su mnogi zemljoradnici otišli potražiti sreću u unutrašnjosti kontinenta. Tek su 1835. stočari odabrali plodnu dolinu oko Melbournea kao svoj dom i ubrzo je za njima došlo mnoštvo novih doseljenika. Oko 1850. započela je prava utrka jakih i ustrajnih kad je u ovome području otkriveno zlato.To je bio početak nezaustavljivih uspona grada Melbournea.
Nekadašnji grad kopača zlata danas ima oko tri i pol milijuna stanovnika, a njegove starije četvrti podsjećaju na viktorijanski i edvardijanski stil gradnje u Londonu u 19. i na početku 20. stoljeća, iako se sve više i više ističu novi visoki neboderi.
U nastojanju da se stvori tradicija u mjestu koje nije imalo tradicije, godine 1840. Melbourne je uvezao rezidenciju guvernera države Victorija izravno iz Engleske i ovdje ponovo sagradio njegovu kuću iz dijelova, kamen po kamen. Kuća poznata pod nazivom „La Trobes Cottage“ danas je otvorena za posjetitelje. Godine 1934. iz britanske grofovije Yorkshire preko mora je do Melbournea prevezena roditeljska kuća slavnog pomorca Jamesa Cooka, koja danas ukrašava parkiralište kao „Kuća kapetana Cooka“.

Zemljopis

Melbourne je smješten na jugu Australije, na morskom zaljevu Port Phillip. Port Phillip je gotovo potpuno zatvoren zaljev, te je vrlo pogodna luka. Kroz grad teče nekoliko rijeka. Najvažnija je Yarra u koju se ulijevaju manji tokovi Moonee Ponds Creek, Merri Creek, Darebin Creek i Plenty River. Rijeka Yarra na ušću čini manji estuarij u kojem je smještena gradska luka. U zaleđu grada postoje planine koji su južni početak Velikog razvodnog gorja koje se proteže preko cijele istočne Australije. Najvažnije planine u blizini grada su Dandenong Ranges i Yarra Ranges.
Klima je umjerena oceanska. Relativno je hladnija od ostatka Australije.
Melbourne je velika gradska aglomeracija, te je u svoj sastav uključio više obližnjih naselja. Postoje i satelitski gradovi od kojih je najvažniji Geelong.

Kultura i zabava

Na trgu City Square osvježavajuće fontane prskaju vodu, akrobati i mimičari izvode svoje točke, a šaroliko mnoštvo različitih nacionalnosti uživa u gostionicama i na terasama restorana. Besplatna zabava osobito privlači mlade, jednako kao i koncerti rock glazbe, plesne i kazališne predstave koje se odvijaju na otvorenom bez naplaćivanja ulaznica.
Šarmu ovoga grada pridonose i tramvaji koji su gotovo u potpunosti izumrli u zapadnoj Europi, a ovdje postoje i lijepa moderna kola, ali i ona stara rasklimana s tvrdim drvenim sjedalima i stalnim propuhom najčešće obojeni u zeleno. Prilikom svog posjeta Melbourneu, pop – zvijezda Elton John toliko se zaljubio u stotinu godina star tramvaj da ga je odmah kupio, prevezao u San Francisco i postavio u dvorištu svoje kuće.
Radovi australskih slikara, uključujući i aboridžinske i pripadnike skupine Heidelberška škola, izloženi su u galeriji Vicorian Arts Center. Među muzejskim blagom nalaze se i stari zrakoplovi, preparirani čudesni trkači konj Phar Lap i jedrenjak Polly Woodside sagrađen u Belfastu u Irskoj 1885.
Kraljevska izložbena galerija i Carltonovi vrtovi uvršteni su 2004. godine u UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.
U ožujku svake godine u Melbourneu se održava popularni festival Moomba tijekom kojeg se organiziraju ulični mimohodi, natjecanja i kazališne predstave. Riječ „Moomba“ dolazi iz aboridžinskog jezika a znači: „Dođite i zabavite se!“. No, domorodci su doslovce nestali s ulica ovog grada. Bolest i alkohol koje su donijeli bijelci desetkovali su populaciju Aboridžina. Oni su u Australiju došli još prije 40 000 godina na splavima ili preko danas potopljene prevlake, i bili su pravi vladari ovoga kontinenta.
Jedno je vrijeme u Melbourneu živio, stvarao i izlagao svoja djela hrvatski slikar i grafičar Ivan Pessi.

read more

Glavni grad zapadne Australije na rijeci Swanu,20 km uzvodno od učća u Indijski Ocean. Kolonijalne građevine u središtu grada, među ostalim stari sud ( 1836.), Dječačka škola (1854.),anglikanska škola The Cloisters (1858.). Muzej Zapadne australije, umjetnička galerija zapadne australije, Mineraloški muzej Zapadne australije.
Prema procjenama za 2012. grad ima 1,9 miliona stanovnika, što ga čini četvrtim gradom po veličini u Australiji.
Grad je osnovao 11.6.1829.g. James Stirling kao političko središte slobodne naseljeničke kolonije, Swan River Colony. Od tog vremena do danas je grad ostao sjedište vlade Zapadne Australije.

Povijest

Prvi naseljenici na prostoru današnjeg Pertha su bili australski Aboridžini (narod Noongar) koji su došli oko 40.000 g.p.K. Bavili su se lovom i skupljanjem plodova. Prvi Europljanin koji je došao na obalu Pertha je bio nizozemski pomorac Willem de Vlamingh 1697. godine. Britanski kapetan James Stirling je 1827. istražio prostor ušća rijeke Swan.
Perth je bio prva europska naseobina na zapadnoj obali Australije. Osnovali su ga 1829. engleski kolonisti koji su osnovali koloniju Swan River Colony. Grad je nazvan prema gradu Perthu u Škotskoj koji je bio rodni grad britanskog državnog tajnika za kolonije Georgea Murraya. Odmah nakon osnutka je došlo do sukoba između Aboridžina i britanskih naseljenika. Kraljica Viktorija je 1856. Perthu dala status grada.
Nakon referenduma održanog 1900. je kolonija Zapadna Australija 1901. postala dio novostvorene Australske Federacije. Zapadna Australija se priključila ostatku Australije tek nakon što je obećana izgradnja željezničke pruge do Pertha. Perth se razvijao kao jedini veći grad na rijetko naseljenom zapadu Australije. Grad se jače razvija nakon otkrića rudnih bogatstava u Zapadnoj Australiji jer postaje glavni industrijski centar za njihovu preradu i izvoz.

Zemljopis

Perth je smješten na jugozapadnu Australije na ušću rijeke Swan. Rijeka Swan ima na ušću nepravilan oblik estuarija koji je sužen na samom ušću, a prije ušća je proširen, tako da tvori riječno jezero oko kojeg je formiran sam grad Perth. U rijeku Swan se na prostoru grada ulijeva rijeka Canning River. Grad je smješten u pješčanoj obalnoj ravnici Swan Coastal Plain, ali na istočnoj strani u blizini grada počinje gorsko-planinski reljef. Nedaleko je umjetno jezero C.Y. O'Connor Lake na rijeci Helena. Južno od grada postoji više jezera (najveće je jezero Bibra). Na moru ispred grada je otok Rottnest Island.
Perth je jedan od najizoliranijih velikih gradova na svijetu. U njegovoj daljnjoj okolici nema većeg grada. Najbliži je Adelaide udaljen preko 2000 km. Perth je bliži Jakarti i Singapuru nego Sydneyu i Melbourneu. To je posljedica izrazito rijetke naseljenosti Australije općenito, a posebno Zapadne Australije. U Perthu živi 3/4 stanovništva Zapadne Australije (Perth ima 1.602.559 stanovnika, a Zapadna Australija 2.163.200 stanovnika). To je izrazito rijedak i neuobičajen primjer urbane primarnosti u svijetu, posebno ako se uzme u obzir velika površina Zapadne Australije (veća je od Zapadne Europe) koja je izrazito rijetko naseljena (ostatak Zapadne Australije osim Pertha ima 560 000 stanovnika i spada među najrjeđe naseljene dijelove svijeta sa samo 0,2 stanovnika po kvadradnom kilometru).
Prostor Pertha ima umjerenu klimu, dok u Zapadnoj Australiji prevladava pustinjska (to je glavni razlog velike naseljenosti grada). Klima je najsličnija sredozemnoj (više kiše zimi, ljeti se javlja suša). Godišnje razlike temperature nisu velike. Ljeti često noću puše osvježavajući vjetar s mora.

Znamenitosti

U središtu grada je sklop zgrada nazvan Perthski centar kulture s mnogo muzeja, galerija i knjižnica. Zanimljiv je Pomorski muzej u Fremantleu izgrađen u modernom stilu. Moderna građevina Burswood Entertainment Complex je centar zabave s restoranima, barovima i kockarnicama. Najstarija zgrada u gradu je Okrugla kuća (Round House) sagrađena 1830. godine. Grad ima mnogo parkova od kojih je najznačajniji Kings Park. Poznata je gradska plaža. Značajna je anglikanska katedrala sv. Jurja. Glavna ulica se zov St. George's Terrace i vodi kroz poslovni centar s mnogim neboderima.

read more

Cijena prosječne australske kuće iznosi pola miliona dolara, dvostruko je veća nego u Sjedinjenim Državama i Evropi. 

 

U Australiji su neki od najskupljih gradova na svijetu. Prema novom istraživanju, Sydney je na trećem mjestu, iza Tokija i Osake u Japanu. Prije svega deset godina Sydney je jedva imao mjesto u top 50. Od tada se mnogo toga promijenilo.Ako imate neograničene izvore novca, veoma lako ćete ugodno živjeti u Australiji. Ali stil života na visokoj nozi sve više postaje jedina opcija.

Kako trošiti novac 

Daphne Sauvage iz Sydney Sotherby nekretnina kaže: "Željeli bimo postići cijenu od osam miliona dolara za ovaj posjed. Prije deset godina prodat je za dvostruko manje novca."Steve Batton iz SB Maritimo jahte kaže: "Ljudi i dalje imaju mnogo novca. Trik je navesti ih da ga potroše, zadobiti njihovo povjerenje."Trgovci nekretninama i luksuznim jahtama zadovoljno trljaju ruke, jer bogataši i dalje kucaju na njihova vrata.Cijena prosječne australske kuće iznosi pola miliona dolara. Dvostruko je veća nego u Sjedinjenim Državama i u Evropi.U supermarketu tri proizvoda koštaju 11 dolara. Samo čokoladica košta dva i po dolara. Cijena namještaja u australskoj Ikeinoj prodavnici trostruko je veća nego u američkoj. Nije ni čudo što je Sydney, zvanično, treći najskuplji grad na svijetu. Zašto je to tako? Uglavnom zato što većina Australaca može priuštiti takav životni stil.Pomoću skupocjenih roba koje izvozi, australska ekonomija je još snažna. U prilog joj ide i veoma jaka valuta.Prije 20 godina 20 američkih dolara imalo je vrijednost 31 australskog dolara. Sada su gotovo izjednačeni.Tako su cijene, ako računamo u američkim dolarima, porasle za više od 50 posto. A u posljednje vrijeme rastu cijene i u australskim dolarima.

Invalidnina od 350 dolara

David Geoffrey prima sedmičnu invalidninu od 350 dolara. Njom jedva pokrije stanarinu. U životni stil mnogih poput njega jedino se uklapa ručak od dva dolara u sidnejskom ekspres restoranu."Sa ovim prihodima vjerovatno bih mnogo komotnije živio prije pet godina. Sada je to samo fikcija."Australija je sjajno mjesto za bogataše. No, nemaju li oni i previše sličnih destinacija na planeti?

Izvor: Al Jazeera

read more

Canberra, glavni grad Australskog saveza, osnovan 1913. i izgrađen po nacrtu Waltera Burleya Griffina pokraj umjetnog jezera na rijeci Molonglo. Zgrada parlamenta na uzvisini Capital Hill ( 1980.-88. ), stari parlament ( sada Nacionalna galerija portreta ), Australian War Memorial ( muzej ), Australska nacionalna galerija, botanički vrt.

 Canberra je glavni grad Australije i s 333.940 stanovnika (2006.) najveći grad australske unutrašnjosti. Nalazi se na Teritoriju australskoga glavnog grada (Australian Capital Territory), području pod upravom savezne vlade, izdvojenom iz australske savezne države Novi Južni Wales godine 1911. Grad je udaljen 280 km od Sydneya i 650 km od Melbournea.
Mjesto za izgradnju grada odabrano je 1908. godine sporazumom između Sydneya i Melbournea. Na međunarodnom natječaju za dizajn grada, koji je raspisala australska vlada, pobijedili su arhitekti iz Chicaga, Walter Burley Griffin i Marion Mahony Griffin. Izgradnja je započela 12. ožujka 1913. godine, te se taj datum uzima kao datum osnutka grada. Pobjednički dizajn je bio obilježen velikom količinom zelenila i stapanjem urbanog s prirodnim okolišom, što je jedan od najranijih primjera takve vrste gradnje u svijetu. Canberra se u punoj mjeri razvila tek nakon Drugog svjetskog rata.
Zbog toga što je sjedište australske vlade, u Canberri se nalaze parlament, vrhovni sud, državna riznica te mnoga ministarstva i vladine agencije. Najveći dio populacije radi u vladinim uredima. Brojni su muzeji i galerije, kao što su Australska državna galerija ("National Gallery of Australia") i Australski državni muzej ("National Museum of Australia").

                                                                          grb grada : Canberra

read more

Brisbane, glavni grad savezne države Queenslanda na istoimenoj rijeci, 20 km uzvodno od njezina ušća u Tihi ocean. Gradska vijećnica ( 1930. ), parlament ( 1864.), Muzej Queenslanda, Queenslandska galerija umjetnosti, Gondwana Rainforest Sanctuary ( umjetna tropska kišna šuma ), Kuća leptira, botanički vrt.
Brisbane sa 1.857.594 stanovnika (2007.) treći je grad po veličini u Australiji. Nalazi se u jugoistočnom dijelu Queenslanda, između ravni rijeke Brisbane i Tihog oceana. Lokalni Aboridžini su ovo područje nazivali Mian-jin - "mjesto u obliku špice". Grad je dobio ime po Thomasu Brisbaneu, između 1821. i 1825. guverneru Novog Južnog Walesa.
Današnji Brisbane je značajan informatički, financijski, transportni, naftni i metalurški centar Australije.
U gradu je razvijena moderna industrija visoke tehnologije (posebno informatička industrija). Postoji rafinerija nafte, metaloprerađivačka industrija i proizvodnja papira. Razvijen je financijski sektor. Gradska luka je treća po značenju u Australiji. U luci je razvijena trgovina. Grad je i značajan obrazovni i istaživački centar (posebno za biomedicinu i molekularnu biologiju). U novije vrijeme je značajan turizam.
Brisbane ima mnogo parkova i rekreacijskih zona. Značajno je zaštićeno područje za koale Lone Pine Koala Sanctuary. Značajan je botanički vrt. Poznata je zvjezdarnica Sir Thomas Brisbane Planetarium. U okolici grada postoje poznate stijene za penjanje (posebno Story Bridge). Poznati su klifovi Kangaroo Point. U gradu je sjedište parlamenta i vlade Queenslanda. Značajan je gradska vijećnica sa 70 m visokim tornjem sa satom. U središtu grada je Središnji poslovni distrikt s mnogim neboderima i modernim poslovnim zgradama.
Grad ima mnogo muzeja i galerija (poznata je Galerija moderne umjetnosti Queenslanda-GOMA).Brisbane  je poznat po mnogim festivalima i kulturnim događajima (Međunarodni filmski festival, Riječni festival).

read more

Alice Springs, grad u pustinjskoj unutrašnjosti S. Teritorija, osnovan 1871. kao telegrafska postaja; zadnja stanica na Srednjoaustralskoj željezničkoj pruzi. Povijensi park kraj izvora vode Alice sa starom telegrafskom postajom. Spencerov i Gillenov muzej, muzej na otvorenom Pitchi Ritchi. Zapadno od grada na sjevernoj strani Macdonnellova gorja više nacionalnih parkova sa slikovitim, duboko usječenim sutjeskama, npr. Simpson Gap, Ellery Creek, Serpentine Gorge, Ormiston Gorge.
Grad je osnovan 1872. g. i broji 26,486 stanovika (2006.). Na širem području grada, nekih 50,000 godina, obitavaju pripadnici plemena Arrernte ili Aranda. Europski doseljenici dolaze tek 1872.g. kada se aktivira postaja za telegrafsku liniju (engl. Australian Overland Telegraph Line), dok se veći broj doseljenika bilježi tek 1887. g. zbog zlatne groznice.

read more

Adelaide, glavni grad savezne države J. Australije, osnovan 1836., s brojnim viktorijanskim i modernim građevinama, starim ( 1855., muzej ) i novim parlamentom ( 1883.-1939. ) i Adelaidskim festivalskim centrom. Muzej J.Australije, Muzej migracije i useljeništva, Južnoaustralska galerija umjetnosti, botanički vrt ( 1855.), zološki vrt.
Adelaide je peti grad po velični u Australiji i ima 1.158.259 stanovnika (2007.g.). Grad je smješten na obali Južnog oceana. Grad je osnovan 1836. g., a ime je dobio prema Kraljici Adelaide koja je bila supruga engleskog kralja Williama IV.
U Australiji Adelaide je poznat kao centar umjetničkih, kulinarskih i vinarskih vještina - The Festival State. Zbog velikog broja crkvenih građevina Adelaide zovu i 'grad crkvi' ili The City of Churches. Od industrije važna je proizvodnja automobila, vinarsko prehrambena industrija, vojna industrija kao što je gradnja podmornica za mornaricu, raznovrsna elektronska industrija te naravno turizam.
Adelaide je izrazito dobro planiran grad i po nekim mjerilima možda i najbolje planirani grad na svijetu. Osnovni plan grada je napravio tada vrlo mlad engleski pukovnik Light kojeg je bolest tuberkuloza tu slučajno dovela zbog suhog zraka. Light je projektirao grad po vojničkim idealima tog vremena pa su današnje prostrane zelene zone i koridori ustvari planirani kao vojni opkopi i kanali za obranu od ruske opasnosti. Igrom slučaja je Adelaide postao glavnim gradom Južne Australije umjesto Port Lincolna koji je za ono vrijeme a vjerojatno i danas imao više prednosti.
Klima je izrazito suha s dugim vrelim ljetima i vrlo blagom zimom gotovo bez temperatura ispod nule. Nedostatak vode je zadnjih godina dosegao dramatične razmjere i ima sve veći negativni utjecaj na inače vrlo lijepo uređene i održavane zelene površine.

read more