Nacionalni park Purnululu je nacionalni park koji se nalazi na visoravni Kimberly (Australija) (Zapadna Australija), a najbliži gradovi su mu Kununurra na sjeveru i Halls Creek na jugu.
Na njegovoj površini od 23.972 km² i prosječnoj nadmorskoj visini do 578 metara, smještene su planine Bungle Bungle koje se sastoje od kvarcnih sedimentnih stijena iz Devona (prije oko 375 do 350 milijuna godina) koje su domoroci Kija zvali Purnululu ("pješčenjak" ili "plast sijena"), po čemu je park i dobio ime. Ove stijene su u razdoblju od 20 milijuna godina erodirale u niz kupastih stijena u obliku košnica čije su litice išarane tamnim horizontalnim linijama cijanobakterijskim naslagama (jednostanični organizam koji obavlja fotosintezu). Bakterije su naime ostale fosilizirane u crvenkastim slojevima gline, s velikom koncentracijom oksidiranog željeza, koja se prebrzo sušila dok bi se bakterije skupljale na vlažnoj površini. Ovaj jedinstveni kupasti krš svoj izgled duguje zajedničkim djelovanjem više geoloških, bioloških i klimatskih pojava.
Zbog toga je Nacionalni park Purnululu osnovan 1987. godine, a 2003. godine je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji.

read more

Nacionalni park Uluṟu-Kata Tjuṯa je nacionalni park u Sjevernom teritoriju Australije, 1431 km južno od Darwina, koji je 1987. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji.

                                                  Karta Nacionalnog parka Uluru Kata Tjuta

Park je osnovan 1987. godine na površini od 1326 km², a čine ga najveći megalit na svijetu, Uluru) (ranije poznat kao Ayers Rock) i veća skupina manjih (36), Kata Tjuta (ranije Planina Olga), po kojima je park i dobio ime. Ove stijene tvore sustava vjerovanja jednih od najstarijih ljudskih društava. Tako velika skupina plemena koja žive u okolici vjeruju u Tjukurpa, vjersko tumačenje ovog krajolika, njegove flore i faune i prirodnih fenomena kao djelo božanskih predaka i njihovih putovanja, te predstavlja njihovu neotuđivu baštinu.
U oskudnoj vegetaciji parka obitava 22 vrste autohtonih sisavaca, kao što su: dingo, crveni klokan, skočimiš, nekoliko vrsta šišmiša i dr., ali i nekoliko uvedenih vrsta kao što su: deva, lisica, domaći miš i poljski zec. Zabilježeno je također više od 150 vrsta ptica, te svih 5 vrsta australskih reptila.
Upravljanje parkom je povjereno narodu Anangu (skupni naziv više grupa Aboridžina koji nastanjuju šire područje tog dijela Australije), pa je tako zabranjen pristup i fotografiranje njihovih svetih mjesta na i oko Urulua. Time se kretanje turista ograničava na područje jednog puta oko Urulua, neke odabrane spilje i uspon na vrh. Na velikom dijelu ceste parkiranje je zabranjeno, tako da se promatranje ograničava samo na mjesta koja su označena za parkiranje. Pravila ponašanja za turiste su vrlo restriktivna, a nepridržavanje se kažnjava visokim novčanim kaznama. Tako se zabranjuje znanstveno istraživanje, uzimanje materijala s tla, okupljanje u grupe veće od 15 osoba, ulazak na zabranjena ili ograničena područja i čitav niz drugih aktivnosti. Najvažnije turističko naselje je Yulara.

                                                                                 Kata Tjuta
 

                                                                                   Uluru read more

Smještaj : sjeverna Australija, Northern Territory
Površina : 17 553 km²

Nacionalni park Kakadu obuhvata veliki dio Arnhemove Zemlje kojoj pripadaju pješčani masivi, brežuljci, vlažna područja i obalne lagune. Uz valabije ( vrsta klokana ), aligatore i dinge tu žive i mnogobrojne vodene ptice. Crteži na stijenama i arheološki nalazi pokazuju da su prastanovnici ( aborigini ) tu živjeli još prije 30 000 godina.

 

Nacionalni park osnovan 1979. danas zauzima područje veličine od oko 20 000 kvadratnih kilometara.
U tom području, od spektakularnih strmih obala i erozijom odlomljenih stijena do unutrašnjosti poluotoka Arnhemlanda, nižu se močvare mangrove, područja dina, savane, šume eukaliptusa i povremena močvarna jezera nazvana billabongs. Raznolikost prirodnih životnih prostora odražava se u bogatstvu vrsta tropskih krajolika. U nacionalnom parku živi trećina svih australskih vrsta ptica, četvrtina ribljih vrsta na kontinentu te oko 4000 vrsta kukaca. Ekološku su ravnotežu desetljećima ugrožavala stada bivola. U međuvremenu su bivoli potomci životinja koje su u 19 st. doveli doseljenici iz Indonezije, gotovo istrijebljeni.

Kroz park, gotovo u cijelosti, prolazi velika tropska rijeka South Aligator River,koja je dom velike populacije krokodila. Dvije različite vrste krokodila obitavaju ovdje, Johnstonovi krokodili, koji žive u slatkoj vodi i uglavnom se hrane ribom i estuarijski krokodili koji su potpuno različiti. Ova su stvorenja najveći gmazovi na svijetu, a sposobna su živjeti i u slatkoj i u slanoj vodi. Znaju doseći duljinu od 6 m, i mogu biti izuzetno opasni.
Divljina Kakadu je zemlja Gaguđua, aboridžinskog naroda po kome je nacionalni park i dobio ime (nazvan je po pogrešnom izgovoru naziva za aboridžinski jezik Gagadžu ). Njihovi su preci došli iz jugoistočne Azije prije najmanje 40 000 godina, vjerovatno kopnenim putem jer je tokom ledenog doba nivo morao bio niži.
Slikarije na stijenama, nastale tokom posljednjih 18 00 godina na mnogim mjestima parka, podsjećaju na kulturu australskih prastanovnika.

 
Prije oko tisuću godina u Kakaduu su se oblikovale močvare natopljene slatkom vodom. Uz ribe slikari tog doba slikali su dugovrate kornjače, dugonoge guske i žene koje prelaze preko močvare na splavovima koje odguruju motkama. read more