Latest Articles

Wednesday 26 February 2014

Melbourne

Melbourne, glavni grad savezne države Viktorije i iza Sydneya drugo najveće gospodarsko središte Australije, na ušću rijeke Yarre u zaljev Port Phillip. Planski izgrađeno središte grada ( 1837.) na desnoj obali rijeke s pravokutnom mrežom ulica,anglikanskom katedralom sv.Pavla u neogotičkom stilu (1877.-91.), parlamentom (1856.-92.), hotelom Windsor u kolonijalnom stilu (1883.). Park Fitzroy Gardens, botanički vrt. Nacionalni muzej Viktorije, Umjetnički centar (otvoren 1984.)s Galerijom države Viktorije. (2012. grad je imao 4,246,345 stanovnika). Bio je glavni grad Australije od 1901. do 1927. Grad je nastao 1835. godine zbog nedostatka prostora u pokrajini Tasmaniji.


Povijest

Zemljoradnici, stočari i kopači zlata bili su među naraštajima koji su osnivali Melbourne, drugi po veličini grad u Australiji i vječni rival Sydneya.Sudeći prema njihovoj povijesti, ta dva obalna grada mogli bismo nazvati sestrinskima, pri čemu je Melbourne mlađi, iako izgleda stariji.Desetljećima ti su se gradovi borili za čast da postanu glavni grad Australije, sve dok 1913. nijedan od njih, već Canberra, nije bio proglašen sjedištem vlade.
Petnaest godina nakon dolaska prvih doseljenika u Sydney, 1802., engleski zemljoposjednici naselili su se 700 km južnije Phillips Bay, na mjestu današnjeg Melbournea. No obrađivanje zemlje nije išlo onako dobro kao što su očekivali, a ni tamnopute domorodce kovrčave kose nisu uspijevali privoljeti na rad u poljima, tako da su mnogi zemljoradnici otišli potražiti sreću u unutrašnjosti kontinenta. Tek su 1835. stočari odabrali plodnu dolinu oko Melbournea kao svoj dom i ubrzo je za njima došlo mnoštvo novih doseljenika. Oko 1850. započela je prava utrka jakih i ustrajnih kad je u ovome području otkriveno zlato.To je bio početak nezaustavljivih uspona grada Melbournea.
Nekadašnji grad kopača zlata danas ima oko tri i pol milijuna stanovnika, a njegove starije četvrti podsjećaju na viktorijanski i edvardijanski stil gradnje u Londonu u 19. i na početku 20. stoljeća, iako se sve više i više ističu novi visoki neboderi.
U nastojanju da se stvori tradicija u mjestu koje nije imalo tradicije, godine 1840. Melbourne je uvezao rezidenciju guvernera države Victorija izravno iz Engleske i ovdje ponovo sagradio njegovu kuću iz dijelova, kamen po kamen. Kuća poznata pod nazivom „La Trobes Cottage“ danas je otvorena za posjetitelje. Godine 1934. iz britanske grofovije Yorkshire preko mora je do Melbournea prevezena roditeljska kuća slavnog pomorca Jamesa Cooka, koja danas ukrašava parkiralište kao „Kuća kapetana Cooka“.


Zemljopis

Melbourne je smješten na jugu Australije, na morskom zaljevu Port Phillip. Port Phillip je gotovo potpuno zatvoren zaljev, te je vrlo pogodna luka. Kroz grad teče nekoliko rijeka. Najvažnija je Yarra u koju se ulijevaju manji tokovi Moonee Ponds Creek, Merri Creek, Darebin Creek i Plenty River. Rijeka Yarra na ušću čini manji estuarij u kojem je smještena gradska luka. U zaleđu grada postoje planine koji su južni početak Velikog razvodnog gorja koje se proteže preko cijele istočne Australije. Najvažnije planine u blizini grada su Dandenong Ranges i Yarra Ranges.
Klima je umjerena oceanska. Relativno je hladnija od ostatka Australije.
Melbourne je velika gradska aglomeracija, te je u svoj sastav uključio više obližnjih naselja. Postoje i satelitski gradovi od kojih je najvažniji Geelong.


Kultura i zabava

Na trgu City Square osvježavajuće fontane prskaju vodu, akrobati i mimičari izvode svoje točke, a šaroliko mnoštvo različitih nacionalnosti uživa u gostionicama i na terasama restorana. Besplatna zabava osobito privlači mlade, jednako kao i koncerti rock glazbe, plesne i kazališne predstave koje se odvijaju na otvorenom bez naplaćivanja ulaznica.
Šarmu ovoga grada pridonose i tramvaji koji su gotovo u potpunosti izumrli u zapadnoj Europi, a ovdje postoje i lijepa moderna kola, ali i ona stara rasklimana s tvrdim drvenim sjedalima i stalnim propuhom najčešće obojeni u zeleno. Prilikom svog posjeta Melbourneu, pop – zvijezda Elton John toliko se zaljubio u stotinu godina star tramvaj da ga je odmah kupio, prevezao u San Francisco i postavio u dvorištu svoje kuće.
Radovi australskih slikara, uključujući i aboridžinske i pripadnike skupine Heidelberška škola, izloženi su u galeriji Vicorian Arts Center. Među muzejskim blagom nalaze se i stari zrakoplovi, preparirani čudesni trkači konj Phar Lap i jedrenjak Polly Woodside sagrađen u Belfastu u Irskoj 1885.
Kraljevska izložbena galerija i Carltonovi vrtovi uvršteni su 2004. godine u UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.
U ožujku svake godine u Melbourneu se održava popularni festival Moomba tijekom kojeg se organiziraju ulični mimohodi, natjecanja i kazališne predstave. Riječ „Moomba“ dolazi iz aboridžinskog jezika a znači: „Dođite i zabavite se!“. No, domorodci su doslovce nestali s ulica ovog grada. Bolest i alkohol koje su donijeli bijelci desetkovali su populaciju Aboridžina. Oni su u Australiju došli još prije 40 000 godina na splavima ili preko danas potopljene prevlake, i bili su pravi vladari ovoga kontinenta.
Jedno je vrijeme u Melbourneu živio, stvarao i izlagao svoja djela hrvatski slikar i grafičar Ivan Pessi.
read more

Perth

Glavni grad zapadne Australije na rijeci Swanu,20 km uzvodno od učća u Indijski Ocean. Kolonijalne građevine u središtu grada, među ostalim stari sud ( 1836.), Dječačka škola (1854.),anglikanska škola The Cloisters (1858.). Muzej Zapadne australije, umjetnička galerija zapadne australije, Mineraloški muzej Zapadne australije.
Prema procjenama za 2012. grad ima 1,9 miliona stanovnika, što ga čini četvrtim gradom po veličini u Australiji.
Grad je osnovao 11.6.1829.g. James Stirling kao političko središte slobodne naseljeničke kolonije, Swan River Colony. Od tog vremena do danas je grad ostao sjedište vlade Zapadne Australije.


Povijest

Prvi naseljenici na prostoru današnjeg Pertha su bili australski Aboridžini (narod Noongar) koji su došli oko 40.000 g.p.K. Bavili su se lovom i skupljanjem plodova. Prvi Europljanin koji je došao na obalu Pertha je bio nizozemski pomorac Willem de Vlamingh 1697. godine. Britanski kapetan James Stirling je 1827. istražio prostor ušća rijeke Swan.
Perth je bio prva europska naseobina na zapadnoj obali Australije. Osnovali su ga 1829. engleski kolonisti koji su osnovali koloniju Swan River Colony. Grad je nazvan prema gradu Perthu u Škotskoj koji je bio rodni grad britanskog državnog tajnika za kolonije Georgea Murraya. Odmah nakon osnutka je došlo do sukoba između Aboridžina i britanskih naseljenika. Kraljica Viktorija je 1856. Perthu dala status grada.
Nakon referenduma održanog 1900. je kolonija Zapadna Australija 1901. postala dio novostvorene Australske Federacije. Zapadna Australija se priključila ostatku Australije tek nakon što je obećana izgradnja željezničke pruge do Pertha. Perth se razvijao kao jedini veći grad na rijetko naseljenom zapadu Australije. Grad se jače razvija nakon otkrića rudnih bogatstava u Zapadnoj Australiji jer postaje glavni industrijski centar za njihovu preradu i izvoz.


Zemljopis

Perth je smješten na jugozapadnu Australije na ušću rijeke Swan. Rijeka Swan ima na ušću nepravilan oblik estuarija koji je sužen na samom ušću, a prije ušća je proširen, tako da tvori riječno jezero oko kojeg je formiran sam grad Perth. U rijeku Swan se na prostoru grada ulijeva rijeka Canning River. Grad je smješten u pješčanoj obalnoj ravnici Swan Coastal Plain, ali na istočnoj strani u blizini grada počinje gorsko-planinski reljef. Nedaleko je umjetno jezero C.Y. O'Connor Lake na rijeci Helena. Južno od grada postoji više jezera (najveće je jezero Bibra). Na moru ispred grada je otok Rottnest Island.
Perth je jedan od najizoliranijih velikih gradova na svijetu. U njegovoj daljnjoj okolici nema većeg grada. Najbliži je Adelaide udaljen preko 2000 km. Perth je bliži Jakarti i Singapuru nego Sydneyu i Melbourneu. To je posljedica izrazito rijetke naseljenosti Australije općenito, a posebno Zapadne Australije. U Perthu živi 3/4 stanovništva Zapadne Australije (Perth ima 1.602.559 stanovnika, a Zapadna Australija 2.163.200 stanovnika). To je izrazito rijedak i neuobičajen primjer urbane primarnosti u svijetu, posebno ako se uzme u obzir velika površina Zapadne Australije (veća je od Zapadne Europe) koja je izrazito rijetko naseljena (ostatak Zapadne Australije osim Pertha ima 560 000 stanovnika i spada među najrjeđe naseljene dijelove svijeta sa samo 0,2 stanovnika po kvadradnom kilometru).
Prostor Pertha ima umjerenu klimu, dok u Zapadnoj Australiji prevladava pustinjska (to je glavni razlog velike naseljenosti grada). Klima je najsličnija sredozemnoj (više kiše zimi, ljeti se javlja suša). Godišnje razlike temperature nisu velike. Ljeti često noću puše osvježavajući vjetar s mora.


Znamenitosti

U središtu grada je sklop zgrada nazvan Perthski centar kulture s mnogo muzeja, galerija i knjižnica. Zanimljiv je Pomorski muzej u Fremantleu izgrađen u modernom stilu. Moderna građevina Burswood Entertainment Complex je centar zabave s restoranima, barovima i kockarnicama. Najstarija zgrada u gradu je Okrugla kuća (Round House) sagrađena 1830. godine. Grad ima mnogo parkova od kojih je najznačajniji Kings Park. Poznata je gradska plaža. Značajna je anglikanska katedrala sv. Jurja. Glavna ulica se zov St. George's Terrace i vodi kroz poslovni centar s mnogim neboderima.
read more

Thursday 4 April 2013

Nacionalni park Purnululu

Nacionalni park Purnululu je nacionalni park koji se nalazi na visoravni Kimberly (Australija) (Zapadna Australija), a najbliži gradovi su mu Kununurra na sjeveru i Halls Creek na jugu.
Na njegovoj površini od 23.972 km² i prosječnoj nadmorskoj visini do 578 metara, smještene su planine Bungle Bungle koje se sastoje od kvarcnih sedimentnih stijena iz Devona (prije oko 375 do 350 milijuna godina) koje su domoroci Kija zvali Purnululu ("pješčenjak" ili "plast sijena"), po čemu je park i dobio ime. Ove stijene su u razdoblju od 20 milijuna godina erodirale u niz kupastih stijena u obliku košnica čije su litice išarane tamnim horizontalnim linijama cijanobakterijskim naslagama (jednostanični organizam koji obavlja fotosintezu). Bakterije su naime ostale fosilizirane u crvenkastim slojevima gline, s velikom koncentracijom oksidiranog željeza, koja se prebrzo sušila dok bi se bakterije skupljale na vlažnoj površini. Ovaj jedinstveni kupasti krš svoj izgled duguje zajedničkim djelovanjem više geoloških, bioloških i klimatskih pojava.
Zbog toga je Nacionalni park Purnululu osnovan 1987. godine, a 2003. godine je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji.


read more

Nacionalni park Uluru Kata Tjuta

Nacionalni park Uluṟu-Kata Tjuṯa je nacionalni park u Sjevernom teritoriju Australije, 1431 km južno od Darwina, koji je 1987. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji.


                                                  Karta Nacionalnog parka Uluru Kata Tjuta

Park je osnovan 1987. godine na površini od 1326 km2, a čine ga najveći megalit na svijetu, Uluru) (ranije poznat kao Ayers Rock) i veća skupina manjih (36), Kata Tjuta (ranije Planina Olga), po kojima je park i dobio ime. Ove stijene tvore sustava vjerovanja jednih od najstarijih ljudskih društava. Tako velika skupina plemena koja žive u okolici vjeruju u Tjukurpa, vjersko tumačenje ovog krajolika, njegove flore i faune i prirodnih fenomena kao djelo božanskih predaka i njihovih putovanja, te predstavlja njihovu neotuđivu baštinu.
U oskudnoj vegetaciji parka obitava 22 vrste autohtonih sisavaca, kao što su: dingo, crveni klokan, skočimiš, nekoliko vrsta šišmiša i dr., ali i nekoliko uvedenih vrsta kao što su: deva, lisica, domaći miš i poljski zec. Zabilježeno je također više od 150 vrsta ptica, te svih 5 vrsta australskih reptila.
Upravljanje parkom je povjereno narodu Anangu (skupni naziv više grupa Aboridžina koji nastanjuju šire područje tog dijela Australije), pa je tako zabranjen pristup i fotografiranje njihovih svetih mjesta na i oko Urulua. Time se kretanje turista ograničava na područje jednog puta oko Urulua, neke odabrane spilje i uspon na vrh. Na velikom dijelu ceste parkiranje je zabranjeno, tako da se promatranje ograničava samo na mjesta koja su označena za parkiranje. Pravila ponašanja za turiste su vrlo restriktivna, a nepridržavanje se kažnjava visokim novčanim kaznama. Tako se zabranjuje znanstveno istraživanje, uzimanje materijala s tla, okupljanje u grupe veće od 15 osoba, ulazak na zabranjena ili ograničena područja i čitav niz drugih aktivnosti. Najvažnije turističko naselje je Yulara.

                                                                                 Kata Tjuta
 
                                                                                   Uluru
read more

Riversleigh

Riversleigh je područje od 100 km² na sjeverozapadu australske pokrajine Queensland koje je najpoznatije po mnogim fosilima drevnih sisavaca, ptica i reptila iz oligocena i miocena. Ovi fosili su iznimno rijetki primjerci fosila u mekanom slatkovodnom vapnencu koji nije prešan, te su zadržali svoje točne dimenzije. Ovaj lokalitet je nezaobilazan u istraživanju razvoja australskih životinja tijekom kenozoika (posljednjih 65 milijuna godina). Zbog toga je ovo područje upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji, ali i na popis australske prirodne baštine, kao dio Nacionalnog parka Boodjamulla, 1994. godine.

                                                          Zgrada u Riversleighu (2011.)


                                                           Životinjski otisci zaštićeni u zgradi
read more

Naracoorte

Naracoorte je naselje na sjeverozapadu australske pokrajine Južna Australija (Federalna pokrajina Barker), oko 336 km jugositočno od Adelaidea i 100 km sjeverno od Planine Gambier, na Autoputu Riddoch (A66). God. 2006., imalo je 4.888 stanovnika.

Naracoorte je najpoznatije po Špiljama Naracoortea koje su nacionalni park od 3,05 km² u kojem se nalazi 26 špilja u kojima je pronađena velika kolekcija fosila drevnih sisavaca, ptica i reptila iz oligocena i miocena. Naime, ove životinje su često upadale u ove otvore i kako nisu mogle izaći ugibale su tvoreći neobične skupine kostiju. Njihovi fosili su sačuvani tako što se erozijom tlo presulo preko njihovih kostiju, na nekim mjestima i do 20 metara visine. Ovaj lokalitet je nezaobilazan u istraživanju razvoja australskih životinja tijekom kenozoika (posljednjih 65 milijuna godina). Zbog toga je ovo područje, zajedno s vapnenačkim fosilima u Riversleighu, upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji 1994. godine.
Danas su pretvorene u najmoderniji paleontološki muzej s mnogo atraktivnih izložaka i multimedijalnih postava, te s auto kampom i spavaonicama za grupne obilaske.


read more

Wet Tropics

U zaštićenom području uz obalu nalazi se velik dio tropskih kišnih šuma koje postoje još samo u Australiji. Tipični predstavnici faune su klokani penjaši, tajpani ( zmije ) i još neke vrste tobolčara.


Vlažni tropi Queenslanda je tropska kišna šuma koja prekriva oko 8.940 km² duž sjeveroistočnog dijela Velikog razvodnog gorja, koji pripada australijskoj pokrajini Queensland, od grada Townsvillea do Cooktowna, paralelno s Velikim koraljnim grebenom. U ovom području nalazi se šest nacionalnih parkova (ali i više od 700 zaštićenih lokaliteta od kojih su neki u privatnom vlasništvu) koji su 1988. godine upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji kao jedinstven lokalitet koji pruža uvid u ekološki i evolucijski razvoj australske flore i faune u posljednjih 415 milijuna godina. Na ovom području je došlo do miješanja flore i faune dva kontinenta, Australije i Azije, prije 15 milijuna godina kada su se ova dva kontinenta sudarila. Odavde potječu sve vrste australskih tobolčara i ptica pjevica, o čemu svjedoči sličnost aktualnih životinja iz ovih šuma s fosilnim ostacima pronađenima u Riversleighu (još jedna svjetska baština australije).

U ovom području, u njegovih 13 vrsta kišnih šuma i 29 vrsta šuma mangrova, što je više nego bilo gdje drugo u Australiji, obitava 390 rijetkih biljaka od kojih su 74 vrste ugrožene, a 85 ih je endema koji rastu samo u ovom području. Tu također obitava veliki broj tobolčara, glodavaca i šišmiša, od kojih je devet endemskih vrsta kao što su: četiri vrste prstenorepih oposuma, dvije vrste klokana penjača, i najmanji tobolčar, Muskatni štakor-klokan, ali i maleni tobolčar-mesožder Antechinus godmani.
read more
Blogger Template by Clairvo