Wednesday 26 February 2014

Melbourne

Melbourne, glavni grad savezne države Viktorije i iza Sydneya drugo najveće gospodarsko središte Australije, na ušću rijeke Yarre u zaljev Port Phillip. Planski izgrađeno središte grada ( 1837.) na desnoj obali rijeke s pravokutnom mrežom ulica,anglikanskom katedralom sv.Pavla u neogotičkom stilu (1877.-91.), parlamentom (1856.-92.), hotelom Windsor u kolonijalnom stilu (1883.). Park Fitzroy Gardens, botanički vrt. Nacionalni muzej Viktorije, Umjetnički centar (otvoren 1984.)s Galerijom države Viktorije. (2012. grad je imao 4,246,345 stanovnika). Bio je glavni grad Australije od 1901. do 1927. Grad je nastao 1835. godine zbog nedostatka prostora u pokrajini Tasmaniji.


Povijest

Zemljoradnici, stočari i kopači zlata bili su među naraštajima koji su osnivali Melbourne, drugi po veličini grad u Australiji i vječni rival Sydneya.Sudeći prema njihovoj povijesti, ta dva obalna grada mogli bismo nazvati sestrinskima, pri čemu je Melbourne mlađi, iako izgleda stariji.Desetljećima ti su se gradovi borili za čast da postanu glavni grad Australije, sve dok 1913. nijedan od njih, već Canberra, nije bio proglašen sjedištem vlade.
Petnaest godina nakon dolaska prvih doseljenika u Sydney, 1802., engleski zemljoposjednici naselili su se 700 km južnije Phillips Bay, na mjestu današnjeg Melbournea. No obrađivanje zemlje nije išlo onako dobro kao što su očekivali, a ni tamnopute domorodce kovrčave kose nisu uspijevali privoljeti na rad u poljima, tako da su mnogi zemljoradnici otišli potražiti sreću u unutrašnjosti kontinenta. Tek su 1835. stočari odabrali plodnu dolinu oko Melbournea kao svoj dom i ubrzo je za njima došlo mnoštvo novih doseljenika. Oko 1850. započela je prava utrka jakih i ustrajnih kad je u ovome području otkriveno zlato.To je bio početak nezaustavljivih uspona grada Melbournea.
Nekadašnji grad kopača zlata danas ima oko tri i pol milijuna stanovnika, a njegove starije četvrti podsjećaju na viktorijanski i edvardijanski stil gradnje u Londonu u 19. i na početku 20. stoljeća, iako se sve više i više ističu novi visoki neboderi.
U nastojanju da se stvori tradicija u mjestu koje nije imalo tradicije, godine 1840. Melbourne je uvezao rezidenciju guvernera države Victorija izravno iz Engleske i ovdje ponovo sagradio njegovu kuću iz dijelova, kamen po kamen. Kuća poznata pod nazivom „La Trobes Cottage“ danas je otvorena za posjetitelje. Godine 1934. iz britanske grofovije Yorkshire preko mora je do Melbournea prevezena roditeljska kuća slavnog pomorca Jamesa Cooka, koja danas ukrašava parkiralište kao „Kuća kapetana Cooka“.


Zemljopis

Melbourne je smješten na jugu Australije, na morskom zaljevu Port Phillip. Port Phillip je gotovo potpuno zatvoren zaljev, te je vrlo pogodna luka. Kroz grad teče nekoliko rijeka. Najvažnija je Yarra u koju se ulijevaju manji tokovi Moonee Ponds Creek, Merri Creek, Darebin Creek i Plenty River. Rijeka Yarra na ušću čini manji estuarij u kojem je smještena gradska luka. U zaleđu grada postoje planine koji su južni početak Velikog razvodnog gorja koje se proteže preko cijele istočne Australije. Najvažnije planine u blizini grada su Dandenong Ranges i Yarra Ranges.
Klima je umjerena oceanska. Relativno je hladnija od ostatka Australije.
Melbourne je velika gradska aglomeracija, te je u svoj sastav uključio više obližnjih naselja. Postoje i satelitski gradovi od kojih je najvažniji Geelong.


Kultura i zabava

Na trgu City Square osvježavajuće fontane prskaju vodu, akrobati i mimičari izvode svoje točke, a šaroliko mnoštvo različitih nacionalnosti uživa u gostionicama i na terasama restorana. Besplatna zabava osobito privlači mlade, jednako kao i koncerti rock glazbe, plesne i kazališne predstave koje se odvijaju na otvorenom bez naplaćivanja ulaznica.
Šarmu ovoga grada pridonose i tramvaji koji su gotovo u potpunosti izumrli u zapadnoj Europi, a ovdje postoje i lijepa moderna kola, ali i ona stara rasklimana s tvrdim drvenim sjedalima i stalnim propuhom najčešće obojeni u zeleno. Prilikom svog posjeta Melbourneu, pop – zvijezda Elton John toliko se zaljubio u stotinu godina star tramvaj da ga je odmah kupio, prevezao u San Francisco i postavio u dvorištu svoje kuće.
Radovi australskih slikara, uključujući i aboridžinske i pripadnike skupine Heidelberška škola, izloženi su u galeriji Vicorian Arts Center. Među muzejskim blagom nalaze se i stari zrakoplovi, preparirani čudesni trkači konj Phar Lap i jedrenjak Polly Woodside sagrađen u Belfastu u Irskoj 1885.
Kraljevska izložbena galerija i Carltonovi vrtovi uvršteni su 2004. godine u UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.
U ožujku svake godine u Melbourneu se održava popularni festival Moomba tijekom kojeg se organiziraju ulični mimohodi, natjecanja i kazališne predstave. Riječ „Moomba“ dolazi iz aboridžinskog jezika a znači: „Dođite i zabavite se!“. No, domorodci su doslovce nestali s ulica ovog grada. Bolest i alkohol koje su donijeli bijelci desetkovali su populaciju Aboridžina. Oni su u Australiju došli još prije 40 000 godina na splavima ili preko danas potopljene prevlake, i bili su pravi vladari ovoga kontinenta.
Jedno je vrijeme u Melbourneu živio, stvarao i izlagao svoja djela hrvatski slikar i grafičar Ivan Pessi.

1 comments:

Perth

Glavni grad zapadne Australije na rijeci Swanu,20 km uzvodno od učća u Indijski Ocean. Kolonijalne građevine u središtu grada, među ostalim stari sud ( 1836.), Dječačka škola (1854.),anglikanska škola The Cloisters (1858.). Muzej Zapadne australije, umjetnička galerija zapadne australije, Mineraloški muzej Zapadne australije.
Prema procjenama za 2012. grad ima 1,9 miliona stanovnika, što ga čini četvrtim gradom po veličini u Australiji.
Grad je osnovao 11.6.1829.g. James Stirling kao političko središte slobodne naseljeničke kolonije, Swan River Colony. Od tog vremena do danas je grad ostao sjedište vlade Zapadne Australije.


Povijest

Prvi naseljenici na prostoru današnjeg Pertha su bili australski Aboridžini (narod Noongar) koji su došli oko 40.000 g.p.K. Bavili su se lovom i skupljanjem plodova. Prvi Europljanin koji je došao na obalu Pertha je bio nizozemski pomorac Willem de Vlamingh 1697. godine. Britanski kapetan James Stirling je 1827. istražio prostor ušća rijeke Swan.
Perth je bio prva europska naseobina na zapadnoj obali Australije. Osnovali su ga 1829. engleski kolonisti koji su osnovali koloniju Swan River Colony. Grad je nazvan prema gradu Perthu u Škotskoj koji je bio rodni grad britanskog državnog tajnika za kolonije Georgea Murraya. Odmah nakon osnutka je došlo do sukoba između Aboridžina i britanskih naseljenika. Kraljica Viktorija je 1856. Perthu dala status grada.
Nakon referenduma održanog 1900. je kolonija Zapadna Australija 1901. postala dio novostvorene Australske Federacije. Zapadna Australija se priključila ostatku Australije tek nakon što je obećana izgradnja željezničke pruge do Pertha. Perth se razvijao kao jedini veći grad na rijetko naseljenom zapadu Australije. Grad se jače razvija nakon otkrića rudnih bogatstava u Zapadnoj Australiji jer postaje glavni industrijski centar za njihovu preradu i izvoz.


Zemljopis

Perth je smješten na jugozapadnu Australije na ušću rijeke Swan. Rijeka Swan ima na ušću nepravilan oblik estuarija koji je sužen na samom ušću, a prije ušća je proširen, tako da tvori riječno jezero oko kojeg je formiran sam grad Perth. U rijeku Swan se na prostoru grada ulijeva rijeka Canning River. Grad je smješten u pješčanoj obalnoj ravnici Swan Coastal Plain, ali na istočnoj strani u blizini grada počinje gorsko-planinski reljef. Nedaleko je umjetno jezero C.Y. O'Connor Lake na rijeci Helena. Južno od grada postoji više jezera (najveće je jezero Bibra). Na moru ispred grada je otok Rottnest Island.
Perth je jedan od najizoliranijih velikih gradova na svijetu. U njegovoj daljnjoj okolici nema većeg grada. Najbliži je Adelaide udaljen preko 2000 km. Perth je bliži Jakarti i Singapuru nego Sydneyu i Melbourneu. To je posljedica izrazito rijetke naseljenosti Australije općenito, a posebno Zapadne Australije. U Perthu živi 3/4 stanovništva Zapadne Australije (Perth ima 1.602.559 stanovnika, a Zapadna Australija 2.163.200 stanovnika). To je izrazito rijedak i neuobičajen primjer urbane primarnosti u svijetu, posebno ako se uzme u obzir velika površina Zapadne Australije (veća je od Zapadne Europe) koja je izrazito rijetko naseljena (ostatak Zapadne Australije osim Pertha ima 560 000 stanovnika i spada među najrjeđe naseljene dijelove svijeta sa samo 0,2 stanovnika po kvadradnom kilometru).
Prostor Pertha ima umjerenu klimu, dok u Zapadnoj Australiji prevladava pustinjska (to je glavni razlog velike naseljenosti grada). Klima je najsličnija sredozemnoj (više kiše zimi, ljeti se javlja suša). Godišnje razlike temperature nisu velike. Ljeti često noću puše osvježavajući vjetar s mora.


Znamenitosti

U središtu grada je sklop zgrada nazvan Perthski centar kulture s mnogo muzeja, galerija i knjižnica. Zanimljiv je Pomorski muzej u Fremantleu izgrađen u modernom stilu. Moderna građevina Burswood Entertainment Complex je centar zabave s restoranima, barovima i kockarnicama. Najstarija zgrada u gradu je Okrugla kuća (Round House) sagrađena 1830. godine. Grad ima mnogo parkova od kojih je najznačajniji Kings Park. Poznata je gradska plaža. Značajna je anglikanska katedrala sv. Jurja. Glavna ulica se zov St. George's Terrace i vodi kroz poslovni centar s mnogim neboderima.

0 comments:

Blogger Template by Clairvo