Procjenjuje se da je blizu milion stanovnika Australije - rođeno ili porijeklom iz zemalja bivše Jugoslavije.

Prvi imigranti sa Balkana došli su na taj kontinent početkom prošlog vijeka u vrijeme zlatne groznice. Useljavanje je intenzivirano 60-ih i 90-ih godina, a traje i danas.
Reporter Al-Jazeere Dragan Stanimirović razgovarao je s nekima od njih u Sydneyu.

Većina od oko 180.000 doseljenika za 12 mjeseci su kvalificirani radnici, od kojih je najviše računovođa, kuhara i softverskih inženjera.

Najveći broj stalnih imigranata u Australiji potiče iz Indije, dok ostale azijske nacije zauzimaju prvih deset mjesta po brojnosti doseljenika, navodi se u izvještaju Imigracionog programa koji su australske vlasti provele 2011. i 2012. godine.
Prema izvještaju, indijski doseljenici čine 15,7 posto, ili oko 29.000 ukupnog broja imigranata u Australiji.
Kina je na drugom mjestu s oko 25.500 stalnih doseljenika, a na trećem mjestu je Velika Britanija sa 25.275 doseljenika.
Većina doseljenika su kvalificirani radnici, od kojih je najviše računovođa, kuhara i softverskih inženjera.
Prema prošlogodišnjem izvještaju australske vlade, Kina je bila na prvom mjestu po broju imigranata, a godinu prije Velika Britanija je zauzimala prvo mjesto.

Važan faktor

Od ukupno oko 185.000 stalnih imigranata u Australiji u periodu između juna 2011. i juna 2012. godine, više od 125.000 ih je doselilo u okviru programa za kvalificirane radnike.
Osim indijskih i kineskih imigranata, iz Azije dolaze i imigranti sa Filipina, iz Šri Lanke, Malezije, Južne Koreje i Vijetnama.
"Dok je prioritet vlade da zaposli Australce, program doseljenja kvalificiranih radnika je važan faktor jačanja naše ekonomije i prevazilaženja iskušenja zbog 'starosti nacije'", izjavio je ministar za imigraciju Chris Bowen.
Australska vlada ima u planu do sljedeće godine povećati broj stalnih imigranata do 190.000.
Velika je potražnja za kvalificiranim radnicima u određenim privrednim segmentima, naročito u rudarstvu.

Izvor: Agencije

Australska ekonomija previše ovisi o rudarstvu i neophodno je da i drugi sektori pomognu u održavanju rasta.

Kengur i ptica emu žive samo u Australiji. To je jedan od razloga što se nalaze na oficijelnom grbu ove zemlje.
Drugi, vjerovatno bitniji razlog je činjenica da se ni kengur ni ptica emu ne mogu kretati unazad i zato simboliziraju stalnu namjeru ove mlade nacije da napreduje.
Al Jazeerin novinar Dragan Stanimirović je zadnjih nekoliko nedjelja putovao Australijom i ekskluzivno za Al Jazeera Business donio ovu reportažu.

Neželjeni efekti

Veliki razvoj rudarske industrije posljednjih deset godina širom ove velike zemlje značajno je pomogao ostatku ekonomije i trendu godišnjeg privrednog rasta u Australiji.
Međutim, izvjesno je da je takozvani bum resursa izazvao i neželjene ekonomske efekte.
Lyn Chester, istraživač i predavač na univerzitetu u Sydneyu, objašnjava da je trgovina rudama osnažila australijski dolar, ali i istovremeno oslabila druge sektore.
Tokom prošle godine ekonomija je imala rast od 3,2 posto. Ekonomisti se, međutim, slažu kako previše ovisi o rudarstvu i kako je neophodno da i drugi sektori poput građevinskog pomognu u održavanju trenutnog rasta.

Turizam 

Iako turizam trpi zbog jakog dolara, ova zemlja održava imidž sunčanog i obećanog  kontinenta otvorenog za sve.
U vrijeme dok je u većem dijelu svijeta zima Australijsko ljeto za Božićne i novogodišnje praznike privlači milione stranih turista.
"Došli smo u Sidney da vidimo proslavu Nove godine, spektakularni vatromet a onda ćemo dalje produžiti do njenog brata na Novi Zeland", kaže Alan Marcum, turist iz Kalifornije.
Australija je jedna od tek nekoliko država svijeta koje su uspjele izbjeći recesiju posljednjih godina.
Velike zasluge pripadaju vladi premijera Kevina Rudda koji je, 2008. godine u vrijeme kada je zemlji prijetila američka sudbina i finansijski krah, odlučio da sa tri stimulativna paketa finansijski podrži australijske porodice i radove na infrastrukturi.
To je vratilo povjerenje investitora i dalo ubrzanje ekonomiji.
I u ovu godinu Australija je ušla spektakularno. S razlogom, većina ljudi u ovoj zemlji danas živi dobro i vjeruje u svjetlu budućnost.

Izvor: Al Jazeera

Sport koji je danas jedan od brendova Australije začet je zahvaljujući Dukeu Kahanamokuu sa Hawaiija.

Surfanje je jedan od najpopularnijih australskih sportova na vodi. I dok je trenutno u najvećem dijelu svijeta zima, na dalekom jugu traje ljeto.

Reporter Al Jazeere Dragan Stanimirović boravio je u Sydneyu, gdje je posjetio plažu Maroubra. Na toj plaži, uzburkan okean i visoki valovi čine idealan dan za surfere.

Kada je prije 15 godina preselio u ovaj grad iz unutrašnjosti Australije, Dave Barbato je ubrzo kupio svoju prvu surfersku dasku i danas ima jednaku strast za  surfanje.

Adrenalin i osjećaj slobode

"Jednom kada uskočite u vodu i počnete da surfate, nosi vas adrenalin. A onda, nakon nekog vremena, dominira osjećaj slobode u vodi. U trenutku zaboravite na sve probleme oko sebe", kaže Barbato.

I na obližnjoj plaži Bondi, jednoj od najpopularnijih u Sydneyju, ima mnoštvo surfera. Guilherme Pagatini je iz južnog Brazila. U Australiji studira engleski jezik, ali slobodno vrijeme koristi za sport koji je naučio u domovini.

"I u Brazilu je surfanje veoma popularno, ali ovdje ga ljudi više prakticiraju. Čini mi se da svi imaju daske. Sreo sam i dosta djevojaka koje se bave ovim sportom, što nije slučaj u Brazilu", kaže Pagatini.

Slično razmišlja i Tan Tin. U Južnoj Koreji je radio u restoranu, a u Australiji ima tri prioriteta. On je kazao: "Možda ću ovdje ostati dvije godine. Ovdje samo surfam, spavam i jedem."

Iako tako možda djeluje, učenje surfanja nije nimalo jednostavan proces.

Nakon nekoliko lekcija u malim valovima vjerovatno ćete naučiti kako stajati na dasci. Ali da biste bili bolji, trebat će vam godina dana otprilike, a 10 godina da biste postali baš dobar surfer. Ovo je težak sport, ali može se naučiti nakon nekog vremena, posebno body boarding, to može naučiti bilo ko.

Sport koji je danas jedan od brendova Australije začet je zahvaljujući Dukeu Kahanamokuu sa Hawaiija. Popularizirao je ovaj sport po svijetu, a 1914. je donio prvu dasku u Sydney.

Otada se sport na valovima intenzivno razvijao. Šezdesetih godina prošlog vijeka prihvatila ga je hipi generacija kao bijeg od svakodnevnice i rata u Vijetnamu.

Sigurnost u dubinama

Australski surfer Terry Fitzgerald je rekao: "Krajem 60-ih bio je to način da izbjegnete rat u Vijetnamu i fizički i mentalno. Ta formula krajem 60-ih uzrokovala je surfersku revoluciju 70-ih."

Surfanje je jedan od najpopularnijih australskih sportova na vodi.

Većina djece koja žive uz okean od malena uči da se održi na valovima, ali i da pomogne drugim kupačima u nevolji.

Neizostavno je pitanje sigurnosti u dubinama okeana, ali većina surfera nije pretjerano zabrinuta.

"Ako je u vodi dosta ljudi kao sada, nemam straha od morskih pasa. Ali ako si ponekad sam, počneš da misliš i gledaš okolo. Vidiš tamne sjene u dubini, malo se prepadneš. Ja nikada nisam vidio ajkulu, ali da živim u Zapadnoj ili Južnoj Australiji, gdje je ove godine bilo šest napada morskih pasa, bio bih zabrinut", rekao je Barbato.

Izvor: Al Jazeera

Cijena prosječne australske kuće iznosi pola miliona dolara, dvostruko je veća nego u Sjedinjenim Državama i Evropi. 

 

U Australiji su neki od najskupljih gradova na svijetu. Prema novom istraživanju, Sydney je na trećem mjestu, iza Tokija i Osake u Japanu. Prije svega deset godina Sydney je jedva imao mjesto u top 50. Od tada se mnogo toga promijenilo.Ako imate neograničene izvore novca, veoma lako ćete ugodno živjeti u Australiji. Ali stil života na visokoj nozi sve više postaje jedina opcija.

Kako trošiti novac 

Daphne Sauvage iz Sydney Sotherby nekretnina kaže: "Željeli bimo postići cijenu od osam miliona dolara za ovaj posjed. Prije deset godina prodat je za dvostruko manje novca."Steve Batton iz SB Maritimo jahte kaže: "Ljudi i dalje imaju mnogo novca. Trik je navesti ih da ga potroše, zadobiti njihovo povjerenje."Trgovci nekretninama i luksuznim jahtama zadovoljno trljaju ruke, jer bogataši i dalje kucaju na njihova vrata.Cijena prosječne australske kuće iznosi pola miliona dolara. Dvostruko je veća nego u Sjedinjenim Državama i u Evropi.U supermarketu tri proizvoda koštaju 11 dolara. Samo čokoladica košta dva i po dolara. Cijena namještaja u australskoj Ikeinoj prodavnici trostruko je veća nego u američkoj. Nije ni čudo što je Sydney, zvanično, treći najskuplji grad na svijetu. Zašto je to tako? Uglavnom zato što većina Australaca može priuštiti takav životni stil.Pomoću skupocjenih roba koje izvozi, australska ekonomija je još snažna. U prilog joj ide i veoma jaka valuta.Prije 20 godina 20 američkih dolara imalo je vrijednost 31 australskog dolara. Sada su gotovo izjednačeni.Tako su cijene, ako računamo u američkim dolarima, porasle za više od 50 posto. A u posljednje vrijeme rastu cijene i u australskim dolarima.

Invalidnina od 350 dolara

David Geoffrey prima sedmičnu invalidninu od 350 dolara. Njom jedva pokrije stanarinu. U životni stil mnogih poput njega jedino se uklapa ručak od dva dolara u sidnejskom ekspres restoranu."Sa ovim prihodima vjerovatno bih mnogo komotnije živio prije pet godina. Sada je to samo fikcija."Australija je sjajno mjesto za bogataše. No, nemaju li oni i previše sličnih destinacija na planeti?

Izvor: Al Jazeera

Canberra, glavni grad Australskog saveza, osnovan 1913. i izgrađen po nacrtu Waltera Burleya Griffina pokraj umjetnog jezera na rijeci Molonglo. Zgrada parlamenta na uzvisini Capital Hill ( 1980.-88. ), stari parlament ( sada Nacionalna galerija portreta ), Australian War Memorial ( muzej ), Australska nacionalna galerija, botanički vrt.

 Canberra je glavni grad Australije i s 333.940 stanovnika (2006.) najveći grad australske unutrašnjosti. Nalazi se na Teritoriju australskoga glavnog grada (Australian Capital Territory), području pod upravom savezne vlade, izdvojenom iz australske savezne države Novi Južni Wales godine 1911. Grad je udaljen 280 km od Sydneya i 650 km od Melbournea.
Mjesto za izgradnju grada odabrano je 1908. godine sporazumom između Sydneya i Melbournea. Na međunarodnom natječaju za dizajn grada, koji je raspisala australska vlada, pobijedili su arhitekti iz Chicaga, Walter Burley Griffin i Marion Mahony Griffin. Izgradnja je započela 12. ožujka 1913. godine, te se taj datum uzima kao datum osnutka grada. Pobjednički dizajn je bio obilježen velikom količinom zelenila i stapanjem urbanog s prirodnim okolišom, što je jedan od najranijih primjera takve vrste gradnje u svijetu. Canberra se u punoj mjeri razvila tek nakon Drugog svjetskog rata.
Zbog toga što je sjedište australske vlade, u Canberri se nalaze parlament, vrhovni sud, državna riznica te mnoga ministarstva i vladine agencije. Najveći dio populacije radi u vladinim uredima. Brojni su muzeji i galerije, kao što su Australska državna galerija ("National Gallery of Australia") i Australski državni muzej ("National Museum of Australia").

                                                                          grb grada : Canberra

Brisbane, glavni grad savezne države Queenslanda na istoimenoj rijeci, 20 km uzvodno od njezina ušća u Tihi ocean. Gradska vijećnica ( 1930. ), parlament ( 1864.), Muzej Queenslanda, Queenslandska galerija umjetnosti, Gondwana Rainforest Sanctuary ( umjetna tropska kišna šuma ), Kuća leptira, botanički vrt.
Brisbane sa 1.857.594 stanovnika (2007.) treći je grad po veličini u Australiji. Nalazi se u jugoistočnom dijelu Queenslanda, između ravni rijeke Brisbane i Tihog oceana. Lokalni Aboridžini su ovo područje nazivali Mian-jin - "mjesto u obliku špice". Grad je dobio ime po Thomasu Brisbaneu, između 1821. i 1825. guverneru Novog Južnog Walesa.
Današnji Brisbane je značajan informatički, financijski, transportni, naftni i metalurški centar Australije.
U gradu je razvijena moderna industrija visoke tehnologije (posebno informatička industrija). Postoji rafinerija nafte, metaloprerađivačka industrija i proizvodnja papira. Razvijen je financijski sektor. Gradska luka je treća po značenju u Australiji. U luci je razvijena trgovina. Grad je i značajan obrazovni i istaživački centar (posebno za biomedicinu i molekularnu biologiju). U novije vrijeme je značajan turizam.
Brisbane ima mnogo parkova i rekreacijskih zona. Značajno je zaštićeno područje za koale Lone Pine Koala Sanctuary. Značajan je botanički vrt. Poznata je zvjezdarnica Sir Thomas Brisbane Planetarium. U okolici grada postoje poznate stijene za penjanje (posebno Story Bridge). Poznati su klifovi Kangaroo Point. U gradu je sjedište parlamenta i vlade Queenslanda. Značajan je gradska vijećnica sa 70 m visokim tornjem sa satom. U središtu grada je Središnji poslovni distrikt s mnogim neboderima i modernim poslovnim zgradama.
Grad ima mnogo muzeja i galerija (poznata je Galerija moderne umjetnosti Queenslanda-GOMA).Brisbane  je poznat po mnogim festivalima i kulturnim događajima (Međunarodni filmski festival, Riječni festival).

Alice Springs, grad u pustinjskoj unutrašnjosti S. Teritorija, osnovan 1871. kao telegrafska postaja; zadnja stanica na Srednjoaustralskoj željezničkoj pruzi. Povijensi park kraj izvora vode Alice sa starom telegrafskom postajom. Spencerov i Gillenov muzej, muzej na otvorenom Pitchi Ritchi. Zapadno od grada na sjevernoj strani Macdonnellova gorja više nacionalnih parkova sa slikovitim, duboko usječenim sutjeskama, npr. Simpson Gap, Ellery Creek, Serpentine Gorge, Ormiston Gorge.
Grad je osnovan 1872. g. i broji 26,486 stanovika (2006.). Na širem području grada, nekih 50,000 godina, obitavaju pripadnici plemena Arrernte ili Aranda. Europski doseljenici dolaze tek 1872.g. kada se aktivira postaja za telegrafsku liniju (engl. Australian Overland Telegraph Line), dok se veći broj doseljenika bilježi tek 1887. g. zbog zlatne groznice.

Adelaide, glavni grad savezne države J. Australije, osnovan 1836., s brojnim viktorijanskim i modernim građevinama, starim ( 1855., muzej ) i novim parlamentom ( 1883.-1939. ) i Adelaidskim festivalskim centrom. Muzej J.Australije, Muzej migracije i useljeništva, Južnoaustralska galerija umjetnosti, botanički vrt ( 1855.), zološki vrt.
Adelaide je peti grad po velični u Australiji i ima 1.158.259 stanovnika (2007.g.). Grad je smješten na obali Južnog oceana. Grad je osnovan 1836. g., a ime je dobio prema Kraljici Adelaide koja je bila supruga engleskog kralja Williama IV.
U Australiji Adelaide je poznat kao centar umjetničkih, kulinarskih i vinarskih vještina - The Festival State. Zbog velikog broja crkvenih građevina Adelaide zovu i 'grad crkvi' ili The City of Churches. Od industrije važna je proizvodnja automobila, vinarsko prehrambena industrija, vojna industrija kao što je gradnja podmornica za mornaricu, raznovrsna elektronska industrija te naravno turizam.
Adelaide je izrazito dobro planiran grad i po nekim mjerilima možda i najbolje planirani grad na svijetu. Osnovni plan grada je napravio tada vrlo mlad engleski pukovnik Light kojeg je bolest tuberkuloza tu slučajno dovela zbog suhog zraka. Light je projektirao grad po vojničkim idealima tog vremena pa su današnje prostrane zelene zone i koridori ustvari planirani kao vojni opkopi i kanali za obranu od ruske opasnosti. Igrom slučaja je Adelaide postao glavnim gradom Južne Australije umjesto Port Lincolna koji je za ono vrijeme a vjerojatno i danas imao više prednosti.
Klima je izrazito suha s dugim vrelim ljetima i vrlo blagom zimom gotovo bez temperatura ispod nule. Nedostatak vode je zadnjih godina dosegao dramatične razmjere i ima sve veći negativni utjecaj na inače vrlo lijepo uređene i održavane zelene površine.