Stanovništvo

Australija je bila prvo naseljena od starosjedilaca (Aboridžina) koji su prema zadnjim arheološkim iskapanjima nastanili ovaj kontinet prije 40.000 godina. Oni su živjeli nomadskim životom, i živjeli su bez stalnih nastamba a poljoprivreda nije bila razvijena pa prema tome njihovi brojevi su bili remma mali. Prema nekim procijenama vrijeme dolaska bijelih doseljenika 1788. bilo oko 300.000, a prema popisu iz 2006. ima ih 517.200, a mala manjina sačuvalo svoje jezike i svoje običaje. Velika većina danas živi na dnu društvene ljestvice, a najveći su problemi siromaštvo, nizak stupanj obrazovanja i slabo zdravstveno stanje (raširen alkoholizam). Australsko državljanstvo dobili su tek 1967. Još od 1930. Aboridžine se pokušavalo prvo istrijebiti, potom su se vršile nasilne integracije otimanjem djece, ili satjerivanja u rezervate. Kasniji pokušaji integracije u australsko društvo prošle su većinom neuspješno. Tek su se 1976. zakonom potvrdila prava starosjedilaca na zemlju i dio nekadašnjih plemenskih teritorija vratio pojedinim plemenima tek u kasnim 1990-tim gdje zemljište nije bilo iznajmljeno farmerima ili u privatnim rukama (tj. u rukama federalne vlade ili savezne države). No prilikom predaje zemlje aboridžini nisu postali vlasnici zemlje već njezini pazitelji, tako da nisu sposobni ostvariti svoju ekonomsku samostalnost. Prema statistikama državnog zavoda, mnogi Aboridžini imaju partnere koji nisu Aboridžini, tako da su većina u mješanim brakovima (69% prema popisu iz 2001, 64% prema popisu iz 1996, 51% u 1991 i 46% u 1986.). Zbog nedostatka pisanih dokumentata, knjiga novina a i slabe pismenosti, aboridžinski jezici nestaju i tako da ce u skoro vrijeme ti jezici će nestati, a sa tim i njihova kultura. Prema nekim procijenama kada su Australiju kolonizirali Englezi bilo je oko 250 jezika, a sada ovaj broj se sveo na 20, dok prema popisu stanovništva iz 2001. godine 11.1% ljudi aboriđžinskog prodrijetla govori svojim jezicima preko pet godina starosti, dok je taj broj pao na 9.2%, 2006. godine. Prem podatcima iz popisa stavnovništva iz 2011. ovaj broj se popravio na 12%. Pet vodećih aboridžinskih jezika su: kreol iz tjesnaca torres, arrernte, djambarrpuyngu, pitjantjatjara i warlpiri.